Nakon otvaranja pristupnih pregovora i komplimenata aktualnim vlastima da su u godinu dana učinile više nego u prethodnih deset, BiH je u novoj krizi, a čeka se donošenje reformskih zakona. Prema riječima premijera FBiH i predsjednika SDP-a Nermina Nikšića, Trojka i SDP nude rješenja i dogovor u skladu s europskim prioritetima i demokratskim načelima. Zato neće pristati na prijedloge SNSD-a.
Realne osnove
– O svemu moramo razgovarati, ali krenuti od realnih temelja. Želja mi je da ova država ima jednog predsjednika, da niže administrativne jedinice budu ekonomsko-geografske regije, a ne entiteti… No, svjestan sam da s ovih pozicija počinjati pregovore nije realno, pa čak se može protumačiti i kao zlonamjerno. Isto je i sa zahtjevom za gašenjem OHR-a i protjerivanjem međunarodnih sudaca, redom vrhunskih stručnjaka. To u ovom trenutku nije moguće – kaže Nikšić.
Promjene u načinu izbora sudaca, objašnjava, moguće su tek kada domaće pravosudne i druge institucije dostignu standarde EU i kada budemo pred ulaskom u EU.
– Nema argumenta da mi nismo suverena država zbog stranih sudaca ili OHR-a i da je strani intervencionizam najveći problem ulaska u EU. EU počiva na “stranim”, zajedničkim institucijama, koje imaju velike ovlasti.
Primjeri su Europsko tužiteljstvo, Europski sud za ljudska prava, Europski sud pravde, Europski revizorski sud i niz drugih institucija čije ćemo odluke morati poštovati ulaskom u EU. OHR je specifična institucija, kao i naš Ustavni sud, gdje je najveći problem nedostatak domaćih sudija, a ne prisustvo stranih – ističe Nikšić.
Komentirajući ocjene da je BiH još uvijek bliže članstvu u NATO-u nego u EU, Nikšić podsjeća da je to zakonska obveza, ali da je prethodna većina, predvođena SDA, vratila BiH nekoliko koraka unazad.
– Dogovorili su se da se Povjerenstvo za pristupanje preimenuje u Povjerenstvo za suradnju s NATO-om. U dokumentu koji su uspješno promovirali kao ANP formalno su kapitulirali i odustali od ulaska u NATO.
Mnoge zemlje, pa čak i Srbija, surađuju s NATO-om. Imali smo instituciju koja je imala zadatak da radi na ulasku u NATO i to je napušteno. Sada činimo sve da zemlju vratimo na NATO put. Pokušavamo provesti reforme, modernizirati Oružane snage BiH, bitno je da dostignemo standarde NATO-a, a članstvo nam je onda nadohvat ruke – dodaje Nikšić.
Nije bio pozvan
Najava velikog sastanka predstavnika stranaka koje okupljaju Bošnjake u regionu od strane predsjednika NiP-a Elmedina Konakovića naišla je na podijeljene reakcije. Nikšić nije pozvan na ovaj skup. Kaže da s Konakovićem ima stalnu i otvorenu saradnju te da su razgovarali i o ovoj temi.
– NiP ima pravo organizirati događaj usklađen sa svojim idejnim i strateškim opredjeljenjem. Mi u SDP-u imamo donekle različite stavove, SDP kao multietničku stranku ne treba svrstavati ni u jednu nacionalnu grupaciju, ali uvažavamo jedni druge. Siguran sam da je Konakovićeva namjera iskrena i da se uvijek vodi idejom i koracima za koje misli da su u najboljem interesu države Bosne i Hercegovine.
Odgovor oporbe smatram krajnje neprimjerenim, pa i licemjernim, jer često pozivaju na bošnjačko jedinstvo, a onda jedva čekaju da napadnu nekoga tko to nudi ako to nije netko iz njihovog interesnog kruga – naglašava Nikšić.
Sudeći po najavama, očekuje nas novi val poskupljenja goriva, struje i plina, a rast plaća i mirovina ne prati troškove života. Nikšić napominje da se, kada je u pitanju električna energija, radi o balansiranju cijene kako bi se zaštitili najugroženiji i nagradila njihova ekonomija.
– U godinama iza nas uprava Elektroprivrede bila je neodgovorna prema rudnicima i investicijama općenito. Dovedeni smo u poziciju da moramo donijeti odlučne mjere koje će značiti stabilizaciju rudnika, ulaganja u nove kapacitete i očuvanje energetske neovisnosti zemlje.
Svi koji se razumiju u ovaj posao znaju da bez rudnika i rudara još uvijek nema struje, pa prepolovljeni kapaciteti proizvodnje ugljena izravno određuju rezultate u proizvodnji električne energije. Mi smo 2015. godine kao Vlada FBiH i tadašnja uprava ostavili preko 2.000 GWH viška električne energije za izvoz, a 2023. godine, u kolovozu, naslijedili smo mizernih 100 GWH. To pokazuje do koje razine poslovne destrukcije je krivom politikom doveden gigant u vlasništvu građana FBiH – kaže Nikšić.
Prijedlozi seta fiskalnih zakona i zakona o minimalnoj plaći već su u fazi finalizacije, a na pitanje kada će oni biti usvojeni, Nikšić odgovara da izrazita ovisnost socijalne politike o proračunu FBiH zahtijeva oprez i odgovornost.
– Od početka smo bili jasno odlučni da je ovo najvažnija reforma koju želimo provesti jer smatramo da poslodavci zaslužuju manje porezno opterećenje, što će se pretočiti u povećanje plaća radnika. Zakoni su u suštini završeni, ali je financijska analiza pokazala da se radi o preko milijardu maraka prihoda kojih bi se FBiH trebala odreći, što je u ovom trenutku nemoguće nadoknaditi bez implementacije online fiskalizacije.
Nemamo pravo neusklađenim reformama ugrožavati mirovine, invalidnine, borački dodatak, njegovatelje, dječji doplatak i niz drugih stvari – ističe Nikšić, te dodaje da timovi rade na pripremama za online fiskalizaciju.
Pitanje za poslodavce
– Kako bismo ispunili obećanje da ćemo radnicima omogućiti veća primanja, donijeli smo uredbu kojom smo omogućili neoporezivu isplatu 420 KM i time praktično definirali minimalnu plaću od siječnja u iznosu od 1.039 KM. Nažalost, od tada je pritisak na Vladu FBiH pogrešan, zašto se ne isplati svima. Mislim da je to pitanje za poslodavce, jer Vlada je omogućila da doprinosi od 1.039 KM danas budu manji nego što će biti nakon fiskalne reforme.
Dakle, da konkretiziramo vaše pitanje, fiskalni zakoni će ići u proceduru onog trenutka kada na javnom pozivu izaberemo partnera za provedbu online fiskalizacije. Iskustva susjednih zemalja nam govore da implementacija online sustava fiskalizacije traje 4 mjeseca, nakon čega se može pustiti u produkciju.
Naša je odluka da sustav jedno vrijeme radi paralelno sa starim, kako bismo poslodavcima omogućili tranziciju bez turbulencija za svoje poslovanje – kaže premijer FBiH Nermin Nikšić.
