Ove godine će biti tačno 132 godine od osnivanja prve meteorološke stanice u Sarajevu, na Bjelavama, ističe za “Puls” Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac historije grada.
Austro-Ugarski preporod
Za vrijeme Osmanskog carstva Osmanlije su uspostavile jednu vrstu meteorološke službe u muvekithanama, koje su, između ostalog, služile kao vrsta podrške i pomoći u civilne i vojne svrhe. Astronomi su se u tom periodu bavili meteorologijom, jer su poznavali sazviježđa i Mjesečeve mijene, te su na taj način prognozirali vrijeme, ističe Garibija.
Dolaskom Austro-Ugarske na ove prostore dolazi do značajnog razvoja meteorologije kao znanosti. Najprije su u Sarajevu i Mostaru osnovane vojne postaje koje su uspostavile meteorološka mjerenja i motrenja, da bi službeno utemeljenje meteorologije kao nauke na našim prostorima počelo osnivanjem meteorološke postaje u Sarajevu, točnije na Bjelavama, 1892. godine. ali i zvanična meteorološka služba u Bosni i Hercegovini.
Dvije godine nakon osnivanja stanice na Bjelavama, tačnije 1894. godine, na vrhu Bjelašnice, na 2.067 metara nadmorske visine, bit će izgrađena opservatorija. Promatranja zvjezdarnice imala su međunarodnu i znanstvenu vrijednost, a prvi je objekt te namjene na Balkanu.
Uvaženi balife
Upravo je ta zvjezdarnica odigrala važnu ulogu u nastanku prve studije o klimi Bosne i Hercegovine koju je napisao dr. Macheles. Nedugo zatim, 1902. godine, odnosno osam godina nakon stvarne izgradnje zvjezdarnice na Bjelašnici, na temeljima nekadašnje male privremene stanice na Bjelavama izgrađen je poseban objekat, kaže Garibija.
Važno je istaknuti da je osnivač meteorološke službe Filip Balif, po zanimanju intelektualac građevinske struke, porijeklom iz Austrije, iz grada Egenburga. Veliki dio života proveo je u Bosni, ali je nakon izgradnje meteorološke stanice na Bjelavama preselio u Beč, gdje je i umro 1905. godine.
Balif je uživao autoritet u našim krajevima i bio je izuzetno ugledan. Obnašao je dužnost glavnog ravnatelja za građenje pri Zemaljskoj vladi i imao veliki utjecaj na Benjamina Kalaja. Pripadao je evangelicima i idejni je začetnik buduće izgradnje Evangeličke crkve, koja je danas zgrada Akademije likovnih umjetnosti.
Oštećen u ratu
Poslije Prvog svjetskog rata obnovljena je mreža postaja, što će posebno doći do izražaja u doba nove Jugoslavije, kada je u Sarajevu formiran Republički hidrometeorološki zavod Bosne i Hercegovine, koji je nakon osnivanja Svjetske meteorološke organizacije , jačat će sve do posljednje agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine, kada je došlo do teže devastacije objekta. Svakako treba naglasiti da cijelo vrijeme, unatoč teškim uvjetima, nije prestajao s radom. Nakon agresije objekat je obnovljen, a danas djeluje kao Federalni hidrometeorološki zavod, koji novim tehnologijama, tj. uz modernu digitalizaciju ide u korak s vremenom u svim sektorima. Osim meteorologije, potrebno je spomenuti i sektore koji su u sastavu ovog instituta, poput hidrologije, seizmologije, ali i sektor za kvalitetu zraka i vode.
