U Federaciji Bosne i Hercegovine do kraja 2023. godine instalirano je 888 solarnih elektrana, 70 malih hidroelektrana, devet vjetroelektrana i četiri bioplinske elektrane.
– U Federaciji BiH, zaključno s 2023. godinom, 888 solarnih elektrana ukupne instalirane snage 79.019 kW (kilovata), 70 malih hidroelektrana ukupne instalirane snage 75.130 kW, devet vjetroelektrana ukupne instalirane snage. snage 135.000 kW i instalirane su četiri bioplinske elektrane instalirane snage 600 kW – potvrđeno je za Fenu iz Regulatorne komisije za energiju u FBiH – FERK.
Prema informacijama kojima raspolaže Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije (FMERI), kao i službenom izvješću upućenom tajništvu EnZ-a, BiH/FBiH je ispunila cilj proizvodnje 40 posto energije iz obnovljivih izvora energije.
Iz tog ministarstva navode kako za grijanje najviše koristimo obnovljivu energiju iz drvne biomase, a što se tiče proizvodnje električne energije, najviše koristimo električnu energiju dobivenu iz hidroelektrana.
– U Federaciji je trenutno u realizaciji nekoliko projekata iz obnovljivih izvora energije. Ovo ministarstvo izdaje energetsku dozvolu za projekte instalirane snage veće od 1 MW, što je upravni akt koji prethodi izdavanju građevinske dozvole – ističu iz FMERI-ja.
Kada su u pitanju sredstva iz fondova EU, za IPU, odnosno proračunsku potporu EU Bosni i Hercegovini, dva puta po 13 milijuna KM namijenjeno je za mjere energetske učinkovitosti u kućanstvima i malim i srednjim poduzećima, s tim da je Kako navode, dio namijenjenih sredstava za energetsku učinkovitost moguće je iskoristiti, primjerice, za obnovljive izvore energije (npr. solarni paneli za mala i srednja poduzeća, ugradnja toplinskih pumpi i sl.).
S obzirom na to da je BiH 21. ožujka dobila status pregovarača za pristupanje EU, pretpostavka je da će BiH imati puno više sredstava za ulaganje u obnovljive izvore energije.
Iz FMERI-ja kažu da se trenutno radi na izradi državnog zakona o regulatoru električne energije i prirodnog plina, prijenosa i tržišta električne energije, kojim će se definirati uspostava Operatora organiziranog tržišta – burze u BiH.
FMERI kroz stvaranje NECP/ECP svoje potrebe za električnom energijom planira zadovoljiti iz vlastite proizvodnje, naglasili su.
Što se tiče korištenja, odnosno proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije u kućanstvima, operator za OIEiEK je planom rada za 2024. godinu planirao sredstva za program sufinanciranja potrošača iz kategorije kućanstva u iznosu od oko 4,3 milijuna KM.
Usvajanjem navedenog programa od strane operatera, uz prethodnu suglasnost Vlade FBiH, stvorit će se dodatni uvjeti za razvoj potrošačkih objekata iz kategorije kućanstva, ističu iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.
U Bosni i Hercegovini od posljedica loše kvalitete zraka godišnje umre oko 3000 ljudi
Nedvojbeno je da Bosna i Hercegovina treba ubrzati rad na dekarbonizaciji kako bi smanjila ovisnost o ugljenu, priopćeno je iz Delegacije EU u Bosni i Hercegovini.
– Mnogo je razloga jer će energetska tranzicija osigurati sigurnost opskrbe električnom energijom, pomoći u borbi protiv klimatskih promjena, osigurati čist zrak i ojačati BiH. Ekonomija. Procjenjuje se da oko 3000 ljudi godišnje umre od posljedica loše kvalitete zraka u Bosni i Hercegovini, pri čemu je korištenje ugljena jedan od glavnih čimbenika. EU i drugi međunarodni partneri spremni su osigurati financijska sredstva i tehničku pomoć, pod uvjetom da BiH usvoji strateške dokumente o energetskoj tranziciji – kazali su za Fenu iz Delegacije EU u BiH.
Ističu da je BiH novousvojenim entitetskim zakonima napravila značajne korake u pravcu obnovljivih izvora energije, ali da je jedna od prepreka nepostojanje zakona na državnoj razini.
Završetak novog zakona o električnoj energiji i plinu ključan je za osiguranje izuzeća od Mehanizma prilagodbe granica ugljika (CBAM) i usklađivanje sa standardima EU-a.
“Hitno donošenje zakona na državnoj razini uspostavit će funkcionalno tržište električne energije i plina, što će omogućiti integraciju s regionalnim tržištima i provedbu Sustava trgovanja emisijama usklađenog s EU-om (ETS) za smanjenje stakleničkih plinova. Europska unija nudi financijska sredstva i stručnost kroz inicijative poput Ekonomskog i investicijskog plana, projekta EU4Energy i nadolazećeg Plana rasta, koji imaju za cilj integraciju i dekarbonizaciju energetskih tržišta“, priopćeno je iz Delegacije EU u Bosni i Hercegovini.
Europska unija ulaže značajna sredstva u obnovljive izvore energije
U sklopu projekta EU4Energy, Europska unija osigurava 4,4 milijuna eura s ciljem pružanja ključne tehničke pomoći Bosni i Hercegovini na nekoliko frontova. Prije svega, fokusira se na reformu energetskog sektora, pomažući BiH da uskladi svoje politike s energetskim propisima EU i olakšava provedbu i praćenje energetskog zakonodavstva EU u BiH.
Jedan od projekata je Vjetroelektrana Vlašić, koji predviđa postavljanje vjetroelektrane snage 50 MW na Vlašićkom platou, a očekuje se da će elektrana sa 18 vjetroagregata i njihovim spajanjem na nacionalnu energetsku mrežu proizvoditi 115 GWh/godišnje električne energije, što je ekvivalentno energetskim potrebama 20.000 kućanstava, sa 140.000 tona CO2 godišnje.
Projekt je identificiran kao vodeći u Ekonomskom i investicijskom planu EU-a u okviru 4. stupa. Uz bespovratna sredstva EU-a vrijedna preko 21,8 milijuna eura, Europska investicijska banka (EIB) potpisala je zajam od 36 milijuna eura s javnošću poduzeće Elektroprivreda Bosne i Hercegovine uz povoljne uvjete, dopunjeno povoljnim kreditom od 16,5 milijuna eura od KfW razvojne banke, EIB-a i grantom KfW-a od 800.000 eura i doprinosom korisnika od 16,7 milijuna eura. Procijenjena ukupna investicija bespovratnih sredstava, povoljnih kredita i nacionalnog doprinosa iznosi oko 91 milijun eura, a završetak projekta očekuje se 2028. godine.
Nadalje, projektom vjetroelektrane Poklečani uspostavlja se vjetroelektrana snage 132 MW u Zapadnohercegovačkom kantonu. Očekuje se da će vjetroelektrana proizvoditi 436 GWh/godišnje električne energije, što je ekvivalentno energetskim potrebama 72.700 kućanstava, uz 446.900 tona CO2 godišnje.
EU je pružila tehničku pomoć za pripremu projekata i sufinancira ulaganja u okviru istog projekta Gospodarsko-investicijskog plana iz stupa 4 za obnovljive izvore energije. Procijenjena ukupna investicija za vjetroelektranu Poklečani je preko 200 milijuna eura. EU je osigurala preko 44 milijuna eura bespovratnih sredstava (43,66 milijuna eura + 380.000 eura za pripremu projekta). Ostala ulaganja uključuju povoljne zajmove EIB-a (75 milijuna eura) i KFW-a (75 milijuna eura), kao i nacionalni doprinos od oko 6,2 milijuna eura.
Sanacija i modernizacija crpne hidroelektrane Čapljina još je jedan projekt koji sufinancira EU. S obzirom da se gotovo 70 posto proizvodnje električne energije oslanja na termoelektrane na ugljen, nužna je obnova CHE Čapljina kako bi se povećao udio obnovljivih izvora energije i smanjila emisija ugljika. Cilj ovog investicijskog projekta je nadogradnja opreme postrojenja, osiguranje proizvodnog i crpnog potencijala za daljnjih 15 godina rada uz smanjenje emisije CO2 i poboljšanje kvalitete zraka. EU sufinancira ulaganja s više od 3 milijuna eura bespovratnih sredstava.
U sklopu projekta Transbalkanski koridor: Interkonekcija 400 kV Srbija – Crna Gora – Bosna i Hercegovina izgradit će se 84 km dvokružnog 400 kV dalekovoda od Bajine Bašte do granice Bosne i Hercegovine i Crne Gore, što će pomoći razvoj funkcionalnog regionalnog tržišta i uspostavljanje Transbalkanskog energetskog koridora koji će povezivati elektroprijenosne sustave Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine sa sustavima Hrvatske, Mađarske, Rumunjske i Italije. EU je osigurao tehničku potporu za pripremu projekata te sufinancira ulaganja s 8,8 milijuna eura bespovratnih sredstava u okviru vodećeg stupa 5 za prijelaz s ugljena u okviru Ekonomskog i investicijskog plana za Zapadni Balkan kroz WBIF.
Od 70 milijuna eura dodijeljenih kroz Paket energetske potpore EU za Bosnu i Hercegovinu, EU je osigurala 50 milijuna eura za ugrožena kućanstva koja se suočavaju s izazovima kao posljedica energetske krize i 20 milijuna eura za poboljšanje energetske učinkovitosti u stambenim zgradama. kao u mikro, malim i srednjim zgradama.
– U tijeku je provedba Paketa energetske potpore EU, au tijeku je raspisivanje poziva za prijavu projekata iz oblasti poboljšanja energetske učinkovitosti u stambenim zgradama i poslovnim subjektima – ističu iz Delegacije EU u BiH.
Kako su naveli, Bosni i Hercegovini i cijeloj regiji na raspolaganju je nekoliko mehanizama financiranja, a to su, između ostalih, Fond za zeleni rast (GGF) i Regionalni program energetske učinkovitosti (REEP i REEP Plus).
Osim toga, Investicijski okvir za Zapadni Balkan definira čistu energiju kao jedan od svojih strateških prioriteta te nudi tehničku pomoć, podršku u pripremi tehničke dokumentacije za projekte kao i sufinanciranje njihove provedbe uz komponentu bespovratnih sredstava EU, kazali su iz Delegacije EU u BiH, napominjući da su već spomenute vjetroelektrane i hidroelektrane koje se financiraju kroz ovaj okvir.
