Odluka čelnika članica Europske unije da odobre pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom povijesni je trenutak za tu zemlju, koja se unatoč tome suočava s brojnim preprekama na svom europskom putu, piše European Newsroom, zajednički projekt europskih novinskih agencija u u kojem sudjeluje i agencija iz Hrvatske, javlja Hina Index.hr.
Europski čelnici nedavno su odlučili odobriti pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom, iako oni neće započeti dok ta balkanska zemlja ne provede dodatne ključne reforme.
– Čestitamo! Vaše je mjesto u europskoj obitelji. Današnja odluka ključan je korak naprijed na vašem europskom putu – napisao je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel Xuu dok su se šefovi država sastali na summitu u Bruxellesu 22. ožujka.
– Sada trebamo nastaviti vrijedno raditi kako bi Bosna i Hercegovina napredovala, kako vaš narod želi – rekao je Mišel.
Dodatne reforme
BiH je službeno kandidat za članstvo od 2022. godine, ali je morala provesti brojne reforme prije nego što je dobila zeleno svjetlo za sljedeću fazu. Bruxelles je prošlog tjedna priopćio da je zemlja dovršila neke od potrebnih koraka, ali još treba provesti određene reforme u pravosuđu i izbornom zakonodavstvu.
Ruski rat u Ukrajini ojačao je motivaciju Unije za širenje u istočnoj i srednjoj Europi, a države članice su se složile započeti pregovore s Ukrajinom i Moldavijom u prosincu. Primanje novih članica dio je nastojanja da se odupre ruskom i kineskom utjecaju u blizini teritorija EU.
Mukotrpne reforme
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kazala je da je BiH sada u potpunosti usklađena s europskom vanjskom i sigurnosnom politikom, da je poboljšala upravljanje migracijskim tokovima, te da je usvojila zakone za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma. .
Pozdravila je pristanak zemlje da se presude Suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) uvrste u nacionalnu kaznenu evidenciju. Von der Leyen je istaknula i korake koje je poduzela osnivanjem novog odbora za izgradnju mira u BiH u pravcu jačanja dijaloga i pomirenja nakon rata koji je trajao od 1992. do 1995. godine.
Odobrenje pregovora tek je početak dugog procesa provedbe daljnjih mukotrpnih reformi, koji obično traje nekoliko godina prije nego što se zemlja konačno pridruži Europskoj uniji. Predsjednik RS-a, entiteta s pretežno srpskim stanovništvom, Milorad Dodik redovito podiže nacionalne tenzije i time ugrožava europski put zemlje.
Zemlje u regiji, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Srbija i Albanija već su dobile status kandidata, ali su još daleko od članstva.
Prepreke članstvu
Odluka o odobravanju pregovora imala je veliku prepreku u skupini zemalja članica, među kojima su Nizozemska, Danska, Francuska i Estonija, koje tvrde da je napredak BiH na europskom putu još uvijek ograničen.
Nizozemski parlament razmatrao je blokadu pristupnih pregovora, ali je odustao nakon što je premijer Mark Rutte upozorio da bi veto mogao nanijeti “ogromnu štetu” Nizozemskoj i uvjerio većinu da se odluči za blažu rezoluciju.
Parlament je stoga zatražio da Rute blokira sporazum o pregovaračkom okviru, što je proceduralni korak prije početka pravih pregovora, sve dok BiH ne ispuni osam dodatnih uvjeta koje je postavila Europska komisija krajem prošle godine. Na taj bi način premijer mogao pristati na simbolično zeleno svjetlo u ovoj fazi približavanja Bosne i Hercegovine Uniji.
Ima zemalja u EU koje žele Bosnu i Hercegovinu u Uniji što prije
S druge strane, Grupa prijatelja Zapadnog Balkana, koja uključuje nekoliko zemalja poput Austrije, Hrvatske, Italije, Mađarske i Slovenije, ubrzala je napredak Sarajeva u procesu integracija.
– Odobrenje za pregovore Bosne i Hercegovine veliki je korak naprijed u onome što zovemo ponovno ujedinjenje – rekla je talijanska premijerka Đorđa Meloni.
Slovenski premijer Robert Golob ocijenio je odluku Europskog vijeća važnim korakom na putu Bosne i Hercegovine prema europskoj obitelji. Odlukom se, kazao je, također šalje važna i ohrabrujuća poruka cijelom Zapadnom Balkanu i doprinosi njegovoj stabilnosti, razvoju i boljoj budućnosti.
Prema riječima Juraja Blanara, šefa slovačke diplomacije, ulazak BiH u Europsku uniju je i u interesu Bratislave. Podsjetio je da zemlje zapadnog Balkana više od dva desetljeća čekaju na članstvo u Uniji.
Hrvatska snažno podupire pristupanje Bosne i Hercegovine
Odluka Europskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom ohrabruje zemlju da nastavi s reformama, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković, dodavši da je za to ključna izmjena Izbornog zakona i ukidanje preglasavanja Hrvata, s obzirom da Hrvati to čine. ne vjeruju da su pravedno zastupljeni u institucijama.
– Ova odluka je briljantan poticaj za daljnje reforme i kompenzaciju kako bi se Bosna i Hercegovina pridružila konvoju u koji su nešto ranije ušle Ukrajina i Moldavija – rekao je Plenković za HB Radioteleviziju.
Plenković je rekao da BiH može ubrzati napredak prema EU provođenjem reformi te da smatra da je reforma Izbornog zakona ključno pitanje.
– Ključno je riješiti pitanje legitimne zastupljenosti Hrvata u Predsjedništvu BiH jer ta anomalija postoji od 2006. godine. To je poruka nepoštivanja konstitutivnog naroda i izvrtanje duha, teksta i dogovora Daytonskog sporazuma. .
Izborni sustav u Bosni i Hercegovini
Bosna i Hercegovina ima izborni sustav koji se temelji na tri konstitutivna naroda. Bošnjačke političke stranke tvrde da treba napustiti etnički ključ u izbornom procesu, navodi se u ovom tekstu.
Hrvati, kojih je tri puta manje od Bošnjaka u Federaciji BiH, boje se da će ih brojniji Bošnjaci preglasati, što se već četiri puta dogodilo na izborima za kolektivno Predsjedništvo.
Pozivi na reforme i rokovi za Ukrajinu i Moldaviju
Portugalski premijer u odlasku Antonio Costa jedan je od onih koji su zauzeli oprezniji stav o proširenju. Iako se ne protivi članstvu Ukrajine, Moldavije i zemalja zapadnog Balkana u Uniji, više je puta rekao da EU ne može ubrzati proces i donositi odluke na temelju emocija, što se posebno odnosi na Ukrajinu.
Kosta je rekao da je “ključno dovršiti unutarnje reforme kako bi proširenje bilo uspješno” i poručio da se “reforme ne provode samo radi proširenja”, dodavši da oba procesa “trebaju napredovati sinkronizirano”.
Costa je također izrazio zabrinutost zbog trenutne fiskalne arhitekture koja se možda neće moći nositi s toliko različitih gospodarstava, dodavši da je zbog toga protiv postavljanja roka za proširenje Unije do završetka reformi.
Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis pozvao je na predvidljiv vremenski okvir za pristupanje Ukrajine i Moldavije, na ubrzano usvajanje pregovaračkih okvira koje je predložila Komisija i na organizaciju prvih međuvladinih konferencija s dvije zemlje kandidatkinje.
Bugarska poziva Sjevernu Makedoniju da prizna svoju nacionalnu manjinu
Govoreći na skupštini Europske pučke stranke u Bukureštu, potpredsjednica bugarske vlade Maria Ivanova Gabriel obećala je potporu Bugarske Ukrajini, Moldaviji i Gruziji na njihovom putu ka članstvu u EU.
Proces proširenja Europske unije na Zapadni Balkan bio je tema sastanka bugarskog premijera Nikolaya Denkova i slovenske predsjednice Nataše Pirc Musar 27. veljače.
– Naša regija ima golem potencijal za razvoj ako budemo surađivali – rekao je Denkov, istaknuvši da, iako Bugarska podržava proširenje Unije, zemlje kandidati prvo moraju ispuniti svoje obveze.
Bugarsko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je 6. ožujka Sjevernu Makedoniju da provede obveze koje je prihvatila u kompromisu iz 2022., a kojim bi se izmijenio sjevernomakedonski ustav kako bi se priznala bugarska nacionalna manjina u zemlji i time uklonile prepreke pregovorima o članstvu u Europska unija unija.
Širenje na ostatak zapadnog Balkana?
Posebni izaslanik Europske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak istaknuo je kako je EU otvorila vrata za proširenje, uključujući i regiju Zapadnog Balkana.
“Atmosfera u Bruxellesu iu zemljama članicama doista se promijenila. Članice su sada ozbiljno zainteresirane za proširenje. Vrata se otvaraju. Sada se radi o iskorištavanju te prilike. To je geopolitičko pitanje za Europu. Bez balkanske regije, postoji nije potpuna integracija”, rekao je.
Europsko vijeće je poručilo da će se o unutarnjim reformama raspravljati na sljedećem sastanku, a cilj je da se zaključci o njima usvoje do ljeta ove godine. Što se tiče Sjeverne Makedonije, američki izaslanik za zapadni Balkan Gabriel Escobar zalaže se da ta zemlja postane punopravni kandidat za članstvo u Uniji.
– Sjeverna Makedonija je bila vrlo pouzdan partner, kako bilateralno tako i u multilateralnim forumima kao što su NATO i OESS – objavio je na Xu.
Dodao je kako američka administracija od nove vlade očekuje predanost NATO-u, ulazak u Europsku uniju i borbu protiv korupcije.
