Drugog dana sjednice Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV) BiH predstavljeno je izvješće sudova i tužiteljstava o radu na predmetima ratnih zločina tijekom 2023. godine, te je rečeno da je Nadzorno tijelo za praćenje Provedba Revidirane državne strategije održala je četiri sastanka prošle godine. Težište rada Nadzornog tijela bila su, kako je rečeno, sveobuhvatna narativna i statistička izvješća o provedbi Revidirane državne strategije, izvješća Misije OESS-a i izvješća o radu na predmetima ratnih zločina koje su podnijeli sudovi i tužiteljstva.
Navedeno je i da je posebna pažnja u radu ovog tijela bila pitanje produljenja roka važenja Revidirane strategije, s obzirom na to da je “evidentno da svi predmeti ratnih zločina neće biti okončani do kraja 2023. godine, kako je predviđeno”. “.
Prema podacima za sva tužiteljstva, smanjen je ukupan broj neriješenih KTRZ predmeta, odnosno onih u kojima su počinitelji poznati, za 73 posto.
Ukupan broj neriješenih predmeta u cijeloj BiH je 322, navedeno je, kao i da je riješeno 128 KTRZ predmeta protiv 940 osoba, što je, gledano po predmetima, manje nego u 2022. godini, dok je u istom procesuirano više osoba. vremena u odnosu na tu godinu.
U izvještajnom razdoblju, kako je navedeno, podignut je veći broj optužnica u odnosu na prethodna izvještajna razdoblja, pa je tako protiv 108 osoba podignuto 40 optužnica, dok je u 26 predmeta donesena naredba o neprovođenju istrage protiv 417 osoba. Istraga je obustavljena u 38 predmeta protiv 210 osoba, a 24 KTRZ predmeta su okončana na drugi način.
U Tužiteljstvu BiH evidentirana su 24 nova predmeta KTRZ, a 14 ih je nastalo razdvajanjem. Tri predmeta su nove prijave, a sedam predmeta je kreirano na drugi način.
Čimbenik koji utječe na učinkovitost procesuiranja predmeta ratnih zločina, kako se navodi, jest nedostupnost osumnjičenih osoba.
Na sjednici je navedeno da su sudovi imali 348 predmeta te da je u izvještajnom razdoblju potvrđeno ukupno 38 optužnica, a donesene su 52 prvostupanjske presude, dok je 51 postala pravomoćna.
Na sjednici su imenovani nositelji sudačkih funkcija, nakon što su kandidati predstavili svoj plan i program. Vijeće je imenovalo Oliveru Rauković za glavnu tužiteljicu Okružnog javnog tužiteljstva u Doboju, dok je Mladen Mitrović imenovan za glavnog tužitelja Okružnog javnog tužiteljstva Banja Luka. Za predsjednika Osnovnog suda u Banjoj Luci imenovana je sutkinja Biljana Radulović. Vijeće je imenovalo Anu Tomić-Ignjatić za vršiteljicu dužnosti predsjednika Okružnog suda u Banjoj Luci.
Na sjednici je odlučeno i o imenovanju sudaca u Vrhovnom sudu Republike Srpske i Kantonalnom sudu u Sarajevu, kao i zahtjevima za produženje mandata dodatnim sucima u više sudova. Vijeće je donijelo i odluke o prestanku mandata pojedinim sucima i tužiteljima.
Detektor piše i kako je VSTV 20. ožujka imenovao i predsjednike sudova, dva dana prije roka za stupanje na snagu odredbe Zakona o VSTV-u kojom se nalaže provjera imovinskog stanja nositelja pravosudnih funkcija, jer Odjel za Provedba Izvješća još nije formirana.
VSTV je donio i Upute za objavu sudskih i tužiteljskih odluka, akata i podataka o predmetima te Upute za anonimizaciju. Iako je predloženo da se zaključci koje je Vijeće trebalo usvojiti pročitaju radi javnosti, VSTV je procijenio da za tim nema potrebe, te je predložene zaključke usvojio uz korekcije.
Odjel za unapređenje učinkovitosti i kvalitete rada u sudovima predstavio je plan unapređenja komunikacije VSTV-a. Ključne oblasti koje bi kroz radionice trebalo unaprijediti u narednom periodu, kako je rečeno, su komunikacija VSTV-a, krizna komunikacija, kao i unapređenje suradnje između pravosudnih institucija.
Neke točke dnevnog reda bile su zatvorene za javnost.
