U manje od 48 sati Bosna i Hercegovina je po hitnom postupku dobila dugo očekivani Zakon o sprječavanju sukoba interesa.
Politika je još jednom pokazala – može kad hoće. Možemo li istom brzinom u sljedećih tjedan dana ispuniti i preostalu točku s popisa uvjeta za početak pregovora – zakon o sudovima? Uoči drugog ključnog tjedna na FTV-u analizirali hitne poslove.
Još tjedan dana manje do ključne sjednice Europskog vijeća i BIH. popis obveza koje treba ispuniti za otvaranje pregovora je kraći. Godinama smo čekali Zakon o sprječavanju sukoba interesa. Isprobano – dokazano – možemo kad hoćemo. Usvojen je po hitnom postupku. Vijeće za politiku demokratizacije ukazalo je na upitnost depolitizacije povjerenstva koje će odlučivati o sukobu interesa.
Sedam stručnjaka
Sastoji se od sedam neovisnih stručnjaka. No, kombinacijom izbora ovih sedam zastupnika prostom većinom u državnom parlamentu i sastava po nacionalnom ključu, naša je procjena da od takve samostalnosti neće biti ništa i da će, zapravo, sa svoja dva srpska i hrvatski članovi – Dodik i Čović, oni će imati ključ kontrole, tvrdi Bodo Weber (Weber), viši suradnik berlinskog Vijeća za politiku demokratizacije.
Osim sastava povjerenstva po nacionalnom ključu, sporno je i utvrđivanje odgovornosti vlasti na nižim razinama.
– Nižim razinama vlasti ostavljena je mogućnost da svojim zakonodavstvom spriječe da povjerenstvu dostave tražene financijske i imovinske podatke. Osim toga, entiteti ne moraju usklađivati – ono što je bilo u starom zakonu – svoje zakone o sukobu interesa s državnim – kaže Weber.
Koliko smo napredovali i koliko smo se približili pregovorima, govori izvješće Centra za primijenjene europske studije i Inicijative za europsku stabilnost. U odnosu na Ukrajinu i Moldaviju mi smo kandidat s najtežom listom i najmanje ispunjenim uvjetima. Od dobivanja kandidatskog statusa došlo je čak do nazadovanja, za što su, upozoravaju, odgovorne vlasti RS-a.
– Milorad Dodik zadovoljio je državnu razinu u uvjetima koje postavlja EU. Time je na neki način dobio neku vrstu zaštite, a zapravo je krenuo s dodatnim zarobljavanjem institucija u RS kroz razne zakone – napominje Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za europsku stabilnost.
Maligni utjecaji
Neupitno – u Europi je izražen geopolitički interes za Zapadni Balkan s posebnim fokusom na BiH. Potvrđuju to i intenzivni posjeti europskih dužnosnika. Zato ponekad imamo dojam da je EU više stalo do nas nego do članstva.
Ćerimagić dodaje: “Posjete kojima svjedočimo proteklih tjedana u Sarajevu i poruke koje dolaze uz te posjete vrlo su jasne – pomozite nama da bismo mi pomogli vama”.
– Biti otvoren, odmaknuti regiju od nekih drugih malignih utjecaja, a, s druge strane, nespremnost vlasti u BiH i regiji stalno tjera EU da na neki način spušta te kriterije i čini ustupke kako bi zadržala proces živ – kaže Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala BiH.
Otvaranje pregovora nije jamstvo da ćemo brže prevladati proces europskih integracija. Kao i do sada, sve je na nama.
– Prije svega, kada govorimo o demokratskim standardima i osnovnim pravima, što podrazumijeva reformu pravosuđa i izbornog zakonodavstva, to će biti najbolnije. Postoji mogućnost da na tome ostanemo tko zna koliko dugo – smatra Korajlić.
Otvaranje BiH ovisit će i o postizanju dogovora o Zakonu o sudovima. pregovore s EU – ako je Unija principijelna po pitanju danih jamstava. Uz obveze, ne treba zanemariti ni povoljnu klimu unutar nje, kao ni izbore za Europski parlament, kada bi raspoloženje za proširenje moglo biti znatno drugačije.
