Država Crna Gora je za dogovor oko rješenja pitanja korištenja potencijala Bilećkog jezera, ali ostale države BiH i Hrvatska nisu bile kooperativne po tom pitanju, pišu. Vijesti.me.
Pravo je države Crne Gore da koristi vodu na svom teritoriju, ali prije jednostranih odluka treba iscrpiti sve mogućnosti dogovora. Rečeno je to službeno “Novostima” u Ministarstvu energetike i rudarstva.
Proizvedena električna energija
Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) upravlja s dvije od četiri hidroelektrane iz ovog sustava koji koristi vodu iz Bilećkog jezera, treća hidroelektrana je “Dubrovnik” gdje ERS i Hrvatska elektroprivreda dijele proizvedenu električnu energiju, dok se četvrta “Čapljina” nalazi u Federacije BIH.
Sve te hidroelektrane, izgrađene u razdoblju od 1965. do 1981. godine, u potpunosti ili djelomično koriste vodu iz Bilećkog jezera, čiji dio pripada Crnoj Gori, koja tada nije sudjelovala u njihovoj izgradnji, ali niti je odobrila gradnju niti se odrekla svojih prava. .
“Vijesti” su tražile stav Ministarstva energetike, na čijem je čelu ministar Saša Mujović, smatra li taj resor da Crna Gora ima pravo na dio električne energije proizvedene iz sustava hidroelektrane na Trebišnjici.
– Pitanje razgraničenja prekograničnih rijeka, podjele njihovog potencijala i rješavanja nastalih sporova više nije subjektivne naravi, već je regulirano odredbama više međunarodnih konvencija, pravila, deklaracija i povelja, a sve na temelju na principu „razumnog i pravednog korištenja voda“ – kazali su ovom resoru.
Kako su pojasnili, u slučaju Crne Gore dva dokumenta, Helsinška pravila o korištenju voda međunarodnih rijeka – Komiteta za vode Svjetske asocijacije za međunarodno pravo (1966-1996) i Konvencija o pravu ne- plovne uporabe međunarodnih vodotoka – Komisija UN-a za međunarodno pravo (1997.) relevantni su ).
– Helsinška pravila o korištenju voda međunarodnih rijeka – Odbor za vodu Svjetske udruge za međunarodno pravo (1966.-1996.) Članak IV definira “Svaka zemlja u slivu, unutar svog teritorija, ima pravo na razuman i pravičan udio u korisnim uporabama voda međunarodnog slivnog područja” , a članak V. “Što je razuman i pravičan udio u smislu pravila iz članka IV., utvrđuje se u svjetlu svih relevantnih čimbenika u svakom pojedinačnom slučaju… Relevantni čimbenici koji će se uzeti u obzir, a kojima se njihov popis ne iscrpljuje, su – geografske karakteristike sliva, posebno uključujući veličinu slivnog područja na teritoriju svake države u slivu, hidrološke karakteristike sliva. , posebice uključujući doprinos vode iz svake države u slivu, mogućnost kompenzacije jednoj ili više država u slivu kao način rješavanja sukoba između različitih namjena – poručili su iz Ministarstva energetike.
Kada je riječ o Konvenciji o pravu neplovnog korištenja međunarodnih vodotoka – Komisija UN-a za međunarodno pravo (1997.) iz ovog vladinog resora ukazuje na članak 5. „države vodotoka će svaka koristiti međunarodni vodotok na svom teritoriju u pošten i razuman način” i članak 6. “korištenje međunarodnih vodotoka na pošten i razuman način u smislu članka zahtijeva uzimanje u obzir svih relevantnih čimbenika i okolnosti… Težina koju treba dati svakom od čimbenika određena je uspoređujući važnost tog čimbenika s važnošću drugih relevantnih čimbenika. U određivanju što je razumna i poštena upotreba, svi relevantni čimbenici će se zajedno razmotriti, a zaključak će se donijeti na temelju cjeline.”
– Smatra se da bi svaki stručni obrađivač, mješovita komisija, Međunarodni sud pravde ili izabrana arbitraža u postupku pravednog uređenja raspodjele hidroenergetskog potencijala Bilećkog jezera i sliva Trebišnjice, kao međunarodne rijeke, polazio od ovih odredbi. i riješiti ga kao slučaj za sebe pored ostalih i iz sljedećih razloga da Crna Gora, kao primorska država, nikada nije dala pismenu saglasnost za potapanje svog teritorija vodama Bilećkog jezera, da je predstavnik Crne Gore u Komisiji za Prijem hidroenergetskog sustava HE Trebišnjica zadržao je pravo svoje države da naknadno podnese zahtjev za zaštitu svojih interesa, koje država Crna Gora, kao posjednik pripadajućeg dijela voda Bilećkog jezera kao javnog dobra, 58 godina nije ostvarila svoja prava koja pripadaju nizvodnim elektranama. Osim što su Bilećko jezero i sve četiri nizvodne elektrane dio jedinstvenog projekta energetske valorizacije voda međunarodne rijeke Trebišnjice, koji je realiziran u okviru SFRJ kao zajedničke države Crne Gore, BiH i Hrvatske, da sve osnovne proizvodne performanse četiriju nizvodnih elektrana osiguravaju vode Bilećkog jezera i da se na temelju toga proizvodnja HE Dubrovnik u dužem vremenskom razdoblju dijeli između Hrvatske i BIH 22:78 posto”, naglasio je. Ministarstvo energetike, dodajući da postoje najave razgovora s ERS-om po tom pitanju, a kada oni budu konkretizirani, javnost će biti obaviještena.
Na pitanje hoće li za eventualnu realizaciju HE “Boka” vodom iz Bilećkog jezera biti potrebna suglasnost Elektroprivrede RS ili nekih drugih organa u BiH, iz Ministarstva energetike kažu da je problem što nema dogovora, odnosno dogovor o tome koliko vode kome pripada.potencijal.
– Crna Gora je prethodnih desetljeća aktualizirala pitanja sklapanja sporazuma s RS-om i Hrvatskom, što već ima sa Srbijom i Albanijom. Dva puta, 2004. i 2010. godine, Crna Gora je bila na pragu sklapanja tog ugovora. Još 2010. godine usvojen je nacrt ugovora o vodama koji je poslan BiH, a na koji do danas nismo dobili odgovor. Pretpostavka je da je ovdje problem upravo raspodjela hidropotencijala Bilećkog jezera – kazali su iz Ministarstva energetike.
Često pitanje
Ministar Mujović je pitanje Bilećkog jezera pokrenuo ovog tjedna u Beogradu na sastanku s Dubravkom Đedović Handanović, ministricom rudarstva i energetike Srbije i Petrom Đokićem, ministrom energetike i rudarstva RS.
– Najbolji test našeg zajedničkog kapaciteta i sposobnosti da surađujemo i da tu suradnju još više unaprijedimo je pitanje Bilećkog jezera. Jako sam sretan što sam za pregovaračkim stolom s ministrom Đokićem, koji je izrazio dobru volju da se krene u rješavanje ovog pitanja, a očekujem i ponudu kolega iz RS-a, da vidimo koje ćemo korake poduzeti u tom pravcu i kako ćemo će riješiti ovo zajedničko pitanje – naglasio je Mujović .
Procjenjuje se da površina sliva Bilećkog jezera, kako su kazali u ministarstvu, Crnoj Gori pripada oko 40 posto, a da je zapremina akumulacije koja pripada Crnoj Gori 24 posto ukupne Bilećke akumulacije.
– Ovaj podatak rezultat je podsektorske studije (2005.) koju su za potrebe Vlade Crne Gore radili stručnjaci Vlade i Sveučilišta Crne Gore, a gdje je kriterij “veličine obima udio ukupnog vodnog potencijala sa teritorije Crne Gore” pravilno primijenjen. Vodoprivredna osnova Crne Gore daje podatke o veličini slivnog područja Crne Gore prema Trebišnjici od 541 km2, na koji otpada 936 hm3/god. vode, od čega u hidrosistem Trebišnjica dotječe 755 hm3/god. vode, tj. dotok sa teritorije Crne Gore izračunat je u iznosu od 24 m3/s – kazali su iz ministarstva.
