Danas se navršava trideset i jedna godina od zločina u Štrpcima, kada su pripadnici tzv „Vojske RS“, na željezničkoj stanici u Štrpcima, od voza br. 671, koji je saobraćao na relaciji Beograd-Bar, izveo je 20 putnika i potom ih ubio. Nakon više od tri desetljeća obitelji žrtava još uvijek čekaju pravdu pred pravosuđem Republike Srbije, tražeći posmrtne ostatke svojih najmilijih i ne uspijevajući ostvariti status civilnih žrtava rata.
Pripadnici VRS-a su 27. veljače 1993. godine iz vlaka izveli 19 državljana SR Jugoslavije i jednu NN osobu te ih potom ubili. Žrtve zločina u Štrpcima su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakija, Sećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić., Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedna nepoznata osoba. Najstarija žrtva imala je 59, a najmlađa samo 16 godina.
Ostale su samo četiri žrtve
Do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo četiri žrtve. Tijelo Halila Zupčevića pronađeno je krajem 2009. godine, a posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Iljaza Ličine pronađeni su u jezeru Perućac 2010. godine.
Obitelji žrtava, od kojih su većina državljani Srbije, nisu prepoznate kao civilne žrtve rata u Republici Srbiji, što bi im omogućilo priznavanje pretrpljenih patnji i primanje skromne materijalne pomoći. Razlog tome su diskriminirajuće odredbe Zakona o braniteljsko-invalidskoj zaštiti na koje već dugi niz godina ukazuju žrtve i njihove udruge, HLK i druge nevladine organizacije.
Za zločin u Štrpcima pred sudovima u regionu osuđeno je 10 osoba, dok su postupci koji se od 2019. godine vode pred Višim sudom u Beogradu protiv prvobitne petorice, a potom – nakon smrti Ljubiše Vasiljevića 2021. godine – četvorice optuženih. prošlogodišnjom odlukom Apelacionog suda u Beogradu vraćena na početak. Postupak je ponovno krenuo u siječnju, a optuženi Jovan Lipovac je ovog mjeseca preminuo.
Protiv predstavnika vojske, policije i civilnih vlasti u Srbiji koji nisu spriječili otmicu civila iz vlaka, iako su bili obaviješteni o planiranoj akciji, nisu pokrenuti postupci.
Krajem listopada 2023. Apelacijski sud u Beogradu ukinuo je prvostupanjsku presudu kojom su Gojko Lukić, Duško Vasiljević i Jovan Lipovac bili osuđeni na 10 godina zatvora, a Dragana Đekić na pet godina zatvora za zločin u Štrpcima. – te predmet vratio na daljnji postupak. Razlozi za ukidanje prvostupanjske presude, prema utvrđenju žalbenog suda, su neodlučivanje prvostupanjskog suda o prijedlozima obrane u pogledu ispitivanja svjedoka, što ukazuje da postupak nije proveden. savjesno i s dužnom pažnjom, jer inače ne bi bilo moguće da sud ne donese nikakvu odluku, ni pozitivnu ni negativnu.
Svaki po 13 godina zatvora
Pred sudovima u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini za zločin u Štrpcima osuđeno je 10 osoba. Nebojša Ranisavljević, zapovjednik voda “Skakavac” Interventne satnije Višegradske lake pješačke brigade tzv. “VRS”, presudom Vrhovnog suda Crne Gore 2003. godine osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina. Mićo Jovičić, pripadnik Višegradske brigade tzv “VRS” je pred Sudom BiH 2016. godine priznao krivnju i osuđen je na pet godina zatvora. Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je u kolovozu 2023. godine prvostupanjsku presudu kojom su Obrad i Novak Poluga, Petko Inđić, Radojica Ristić, Dragan Šekarić, Oliver Krsmanović i Miodrag Mitrašinović, pripadnici Druge podrinjske lake pješačke brigade. Višegrad, osuđeni su na po 13 godina zatvora. Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je u listopadu 2023. godine prvostupanjsku presudu kojom je Boban Inđić, zapovjednik Interventne satnije Višegradske brigade, osuđen na 15 godina zatvora.
Prijepoljska lokalna samouprava je 2009. godine podigla spomen obilježje devetorici ubijenih Prijepoljaca. Opština Novi Beograd je 2016. godine postavila spomen-ploču jednoj od žrtava, Tomi Buzovu, na zgradi u Ulici Milutina Milankovića u kojoj je stanovao, ne navodeći okolnosti pod kojima je stradao. Tu su spomen ploču nepoznate osobe uklonile krajem prosinca 2022. godine, ali je na inicijativu susjeda vraćena na zgradu u travnju 2023. godine. Žrtve ovog zločina, kao i druge nesrpske žrtve oružanih sukoba 1990-ih, ostaju nevidljive u praksama memorijalizacije na državnoj razini.
Fond za humanitarno pravo će, kao i svake godine, prisustvovati obilježavanju godišnjice ovog zločina u Prijepolju s obiteljima žrtava.
