Tijekom prosinca 2023. Centar za sigurnosne studije (CSS) proveo je online istraživanje o stavovima građana BIH o aktualnim vanjskopolitičkim i unutarnjim pitanjima socijalne sigurnosti, priopćeno je iz Centra.
Utvrđeni položaji
Anketirano je 385 ispitanika, a njihovi stavovi o euroatlantskim integracijama BiH, odnosima BiH i drugih zemalja, utjecaju ratova u Ukrajini i Gazi na Bosnu i Hercegovinu te pitanju mogućeg sukoba unutar granica BiH odlučan.
Prvo pitanje odnosilo se na najvažniji strateški vanjskopolitički interes BiH, a najčešći odgovor među ponuđenim su euroatlantske integracije (EU i NATO), za koji se opredijelilo 44 posto ispitanika.
Njih 13 posto smatra da ključni strateški cilj BiH treba biti samo Europska unija, dok približno isti postotak ispitanika smatra da je cilj samo ulazak u NATO, odnosno bolja regionalna suradnja ili suradnja s Rusijom, Turskom, Kinom. ili Iran.
To korespondira s definiranim vanjskopolitičkim ciljevima BiH i potporom oko 57 posto ispitanika, koji su opredijeljeni za euroatlantske integracije, s tim da neki ispitanici preferiraju samo jednu opciju između integracije u EU ili NATO.
Na pitanje: “Ko je od navedenih aktera prijateljski nastrojen prema BiH?”, ponuđeni su odgovori: Europska unija, Hrvatska, Iran, Izrael, Kina, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Saudijska Arabija, Srbija, Turska i Velika Britanija.
Skoro polovina ispitanika, njih 46 posto, najvećim prijateljem BIH smatra Tursku, zatim Europsku uniju i Sjedinjene Američke Države (38 posto), dok je Veliku Britaniju najvećim prijateljem proglasilo skoro 25 posto ispitanika. što je 1 posto više od Hrvatske.
Ispitanici koji su se izjasnili kao pripadnici bošnjačkog naroda, njih 59 posto, Tursku su proglasili najprijateljskijom državom BiH, dok pripadnici hrvatskog naroda (79 posto) smatraju da im je Hrvatska najveći prijatelj, a pripadnici srpski narod Srbija (60 posto).
Na pitanje: “Tko je kriv za rat u Ukrajini?”, gotovo 40 posto ispitanih odgovorilo je da je to Rusija, 11 posto Ukrajina, a 37 posto “treća strana”. Oko 30 posto ispitanika koji se izjašnjavaju kao Hrvati označilo je Ukrajinu kao krivca za rat, dok je većina pripadnika srpskog naroda kao glavnog krivca za rat u Ukrajini označila “treću stranu”.
Na pitanje: „Koju bi stranu Bosna i Hercegovina trebala podržati u ratu u Ukrajini?“, nije bilo dominantnog većinskog odgovora.
Najčešći odgovori su da bi Bosna i Hercegovina trebala podržavati Ukrajinu (39 posto) ili biti neutralna (38 posto). Da bi Bosna i Hercegovina trebala biti na ruskoj strani smatra 14 posto od ukupnog broja ispitanika.
Krivac sukoba
Na anketno pitanje: “Tko je po vašem mišljenju kriv za rat u Gazi?”, većina (58 posto) odgovorila je: “Izrael”, 13 posto “Hamas”, a nešto više od 20 posto reklo je: “Treća strana “. Većina Bošnjaka (72 posto) kao glavnog krivca za sukobe označila je Izrael, dok Hrvati i Srbi uglavnom uzrok sukoba vide ili u palestinskoj vlasti u Gazi, Hamasu ili “trećoj strani”.
Većina ispitanika (61 posto) smatra da bi Bosna i Hercegovina trebala podržati Palestinu. Bošnjaci i ostali većinski su dio skupine s takvim stavom, dok 49 posto Hrvata i gotovo 60 posto Srba smatra da BiH treba ostati neutralna. No, kada je riječ o izboru strana, Hrvati i Srbi uglavnom podržavaju Izrael.
Na pitanje: “Vjerujete li da bi moglo doći do ratnog sukoba u Bosni i Hercegovini?”, mišljenja su podijeljena, te je 42 posto svih ispitanika odgovorilo da može, a 38 posto ne, dok 20 posto nije sigurno ili nije. ne mislim da su imali pravi odgovor na ovo pitanje.
Na pitanje o potencijalnom ratnom sukobu u BiH slijedi sljedeće hipotetsko pitanje: “Biste li otišli iz BiH da je izvjesno da će u BiH započeti ratni sukob?”. Od ukupnog broja ispitanika, 52 posto je odgovorilo potvrdno, 35 posto bi ostalo u Bosni i Hercegovini, a preostalih 13 posto ne zna ili nije sigurno kako bi postupilo u slučaju takvog razvoja događaja.
Slične rezultate bilježi i online upitnik CSS-a, proveden 2022. godine na području Federacije BiH, kada je 47 posto ispitanika odlučilo napustiti Bosnu i Hercegovinu u slučaju rata.
Predmetno istraživanje putem online anketa nedvosmisleno ukazuje na strateška opredjeljenja i demokratske vrijednosti i principe za koje se zalaže većina građana BiH. Slijedom navedenog, ona bi trebala biti jasna vodilja i poruka liderima u njihovoj predanosti i odlučnosti da definiraju sve navedene vanjskopolitičke ciljeve koji su u interesu građana.
Ujedno, rezultati istraživanja upućuju jasno upozorenje svim političarima, a posebice onima na vlasti, da vode računa o stabilizaciji unutarnjopolitičkih i sigurnosnih rizika koji dobrim dijelom izazivaju strah kod građana da bi se mogli pretvoriti u neželjene sukobi unutar granica BIH.
Odrasle osobe
I ovo istraživanje je realno prikazalo određenu slojevitost i bosanskohercegovačku stvarnost. društvu jer je primjetno da su neki odgovori odražavali stavove u skladu s nacionalnošću ispitanika. Ovo svakako ne smije biti izgovor političkim elitama, već upozorenje da ulože još više truda i napora u iznalaženju konsenzusa o zajedničkoj viziji i prosperitetu BIH, radeći u najboljem interesu svih njenih građana i naroda. .
Od 385 ispitanika, 43 posto su bile žene, 54 posto muškarci, dok 3 posto nije željelo komentirati. Anketirane su odrasle osobe, među njima 22 posto u dobi od 18 do 27 godina, a nešto manje (7 posto) starijih od 65 godina.
Više od 68 posto ima VSS, 27 posto SSS. Manji broj nije želio komentirati. U odnosu na nacionalnu pripadnost, 55 posto se izjasnilo Bošnjacima, 10 posto Srbima, 9 posto Hrvatima, 12 posto Ostalima, dok se 14 posto ispitanika nije izjasnilo po nacionalnoj pripadnosti.
