Gospodarstvo Europske unije oporavlja se brže od očekivanog, što domaćim gospodarstvenicima vraća optimizam da je pad izvoza prošlost i da je pred nama godina oporavka.
Prema podacima Eurostata, industrijska proizvodnja u eurozoni u prosincu 2023. godine, suprotno svim procjenama, zabilježila je rast od 2,6 posto, što je najveći rast od kolovoza 2022. godine.
Bliža tržišta
– Prošle godine nam je izvoz pao za milijardu KM, ali smo u odnosu na 2019. porasli za 6 milijardi. Zato je ovo bio blagi pad koji se dogodio kao odraz problema unutar EU – kaže Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH.
Uz statističke podatke iz prosinca, važnim smatra i to što se EU udaljava od tržišta Kine, Indije i drugih, koja postaju predaleka i preskupa, pa se okreće bližim destinacijama.
– BiH tu vidi svoju priliku. Inflacija je pala sa 14 na 6,1 posto, industrijski razvoj nam je u koeficijentu – 3,8, ali već ove godine očekujemo + 2. BiH i dalje ima najniže cijene energije, najnižu poreznu stopu, vrlo blizinu EU i nizak promet troškovi . Možemo biti vrlo konkurentni – ističe Vuković.
Otvaranje pregovora s EU, aktiviranje Plana rasta i otvoreno tržište Zapadnog Balkana bili bi dodatni poticaj razvoju.
CEFTA regija
– Europa ne promatra samo BiH kao zemlju s 3 milijuna stanovnika, nego cijelu CEFTA regiju, gdje ste bez carinskih barijera povezani Sporazumom o slobodnoj trgovini. Za njih je to tržište od 20 milijuna stanovnika, naravno i ogromna koncentracija radne snage. Zato se kroz Plan rasta nudi šest milijardi eura. Tu je Bosna i Hercegovina u jako velikoj prednosti, jer smo prva zemlja koja je blizu članstva u EU i nalazimo se na granici sa Schengenom – kaže Vuković.
U dogovorima oko infrastrukturnih projekata koji bi bili financirani sredstvima EU, VTKBiH će nastojati čuti i glas gospodarstvenika, jer Vuković ističe da nitko od njih ne prepoznaje šanse, ali i prepreke koje imamo.
U slučaju otvaranja pregovora s EU i aktiviranja Plana rasta i europskih fondova rezultati bi mogli biti i bolji od očekivanih.
