Definitivno sam u oporbi, rekao je Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke, u uvodnom dijelu gostovanja u Dnevniku D. Federalna televizija.
– To se vidjelo u čitavom nizu glasovanja, o proračunu, imenovanju rukovodstva Federacije, gdje sam ja jedini bio protiv – pojasnio je.
O radu Federalnog parlamenta kaže da je “brza jurnjava u vlast, u fotelje, dovela do toga da je opozicija praktično postala vlast – a vlast se ponaša kao opozicija”.
– Kad bi ocjena mogla biti niža od nedovoljne – tako bih je ocijenio. Bavimo se sami sobom. Više od godinu dana bavimo se poslovnim procedurama, pauzama, stvarima koje za običnog čovjeka nemaju nikakav značaj. Tek smo nedavno prekinuli s mrtve točke, a prođe i mjesec dana bez redovnog zasjedanja sabora – kategoričan je.
Na pitanje tko blokira rad Sabora, odgovara da oporba nikada ne može biti krivac.
– Kriv je onaj tko ima vlast i tko upravlja polugama vlasti. Ja im ništa ne zamjeram, koliko god se ne slažem sa načinom komunikacije, SDA i DF su nosioci tog oporbenog djelovanja, sasvim legitimno koriste sve alate da blokiraju rad ove većine. Jednako bi postupili i SDP i HDZ da su u njihovoj situaciji. Odgovornost je uvijek na onome tko ima većinu – smatra Raguž.
Takva situacija više odgovara onima koji su na vlasti, smatra on.
– Izvršna vlast nikome ne polaže račune. Sama činjenica da se ne poštuju zastupnici, na način na koji je proračun donesen, najbolje govori da se samo nastavilo tamo gdje je Fadil Novalić stao, ali u šestoj brzini. Nema apsolutno nikakve razlike – tvrdi.
Prema njegovim riječima, osim što dobro zvuči, nije realno očekivati minimalnu plaću od 1.000 KM do polovine godine.
– Mogu oni obećavati, ali realno je beznadno da ti ljudi ove godine išta učine po tom pitanju – naglasio je.
Čovićev privatni interes
Govoreći o tome kako riješiti pitanje Južne interkonekcije, ističe da stvari nisu jednostavne.
– Ono što Dragan Čović traži je da se, u maniri starih kontraobavještajnih službi, na zrnu istine napravi cijela priča koja je u interesu onoga tko priča. Prolazi kroz kantone u kojima žive većinski Hrvati i tu povezanost na određeni način moraju poštivati jedinice lokalne samouprave i vlade tih kantona. To je pitanje dijaloga i kompromisa. Zašto se tvrtka ne bi transformirala kao Elektroprijenos, ako imate operativne jedinice – objašnjava Raguž.
Nadalje navodi da je ono što je sporno u Čovićevom zahtjevu rezultat, kako kaže, nedosljedne politike.
– Ako ćemo osnivati novu tvrtku, 2021., najavio je Zdenko Ćosić očekivano, sad je 2024. Može se registrirati za pola sata. U Čovićevom slučaju to je njegov privatni interes. Ta bi tvrtka trebala biti poligon za zapošljavanje stranačkih srodničkih kadrova HDZ-a BiH. Treba nam tvrtka koja bi upravljala sustavom plinske interkonekcije, ne samo na razini FBiH, nego i na razini države. Pitanje je koliko je BH Gas, s obzirom na izvještaje Ureda za reviziju, uopće sposoban njime upravljati – kazao je.
Što se tiče učinka vladajuće koalicije na državnoj razini kada je u pitanju ispunjavanje europskih uvjeta, smatra da ih nećemo ispuniti u sljedećih 14 dana.
– Nadamo se “sadačkim uvjetima”. Ne ide to tako. Ovakva BiH kakva je, s ovolikom korupcijom, ovolikom administracijom, sivom ekonomijom i ovakvim stanjem u pravosuđu, nema ni teoretske šanse da krene u bilo kakav proces ulaska u EU – kazao je.
Prioritet su tehničke izmjene izbornog zakona
Govorio je io izbornom zakonu, odnosno što je prioritet – tehničke izmjene ili one koje tretiraju legitimitet članova Predsjedništva BiH.
– Imajući u vidu da se u sljedećem ciklusu Željko Komšić neće moći kandidirati, teško da će se roditi neki novi Željko Komšić za kojeg će se po čaršijama i džamijama govoriti da se za njega glasa kako bi. Hrvatima nametnuti člana Predsjedništva. Tako da u sljedećem izbornom ciklusu nećemo imati taj problem. Imat ćemo šest godina da riješimo problem izbornog legitimiteta. Zato su tehničke izmjene izbornog zakona za mene sada veći prioritet. Počnimo uvoditi demokraciju u Bosnu i Hercegovinu. Svaka korupcija počinje i završava u izbornom procesu – zaključio je Raguž za Dnevnik D.
