Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović je danas u Sarajevu na konferenciji “Zastupnici i vjerski poglavari za mir i suživot” kazao da su bratstvo i dijalog među vjernicima i mir među religijama jedna od naših primarnih briga.
– To je neraskidivo povezano s našim upravljanjem na zemlji. Molba je i za sve nas da ovo bude neodvojivi dio svih naših težnji, dova i angažmana naših zajednica u cjelini – kazao je reisul-ulema.
Parlamentarna skupština BIH i Liga muslimanskog svijeta organizirali su danas međunarodnu konferenciju pod nazivom “Zastupnici i vjerski poglavari za mir i suživot”, kojoj je prisustvovao i reisul-ulema Kavazović. U svom obraćanju nazočnima istaknuo je kako je vrijeme u kojem živimo puno izazova za svaku od zajednica u svim dijelovima svijeta.
– Svjedoci smo kako se snažno nameću netolerantne i mržnjom utemeljene ideologije čiji su temelji slabi i dvojbeni. Nije isključeno da ćemo tome svjedočiti iu budućnosti, na različite načine. Naš odgovor mora biti jedinstven i to mora biti savez svih Ademovih sinova i kćeri koji na sve naše probleme gledaju kao na zajednička iskušenja čovječanstva – naglasio je reisul-ulema.
Katastrofa u Gazi
Rekao je kako sve što će danas biti rečeno “ima posebnu težinu i značaj zbog trenutka u kojem svjedočimo neviđenoj katastrofi u Gazi i, za sve nas okupljene, svetoj zemlji”.
– Nespremnost međunarodne zajednice da zaustavi zločine s elementima genocida nad palestinskim narodom, koji će imati negativne reperkusije na narod Izraela, unatoč presudama Međunarodnog suda pravde, najbolje govori o krizi morala, ljudskosti, i globalnih odnosa kojima svjedočimo. Dopustite mi da kažem nekoliko riječi u prilog tome u ovom trenutku. Ljudi koji u sebi nose darove vjere, koji naviještaju riječ Božju, koji se trude potaknuti ljude na dobro i odvratiti ih od zla, moraju dati jasne upute prema cilju kojem treba ići. Naša platforma s koje djelujemo je: vjera u Boga i bratstvo među vjernicima. Bratstvo među vjernicima, koje je u samom temelju naše vjere (Vjernici su braća, ističe se u Kur'anu) je cilj kojem naše zajednice teže i kojemu moramo biti stalno posvećeni – kazao je reisul-ulema u Sarajevu.
Istaknuo je kako je moguće graditi zajednicu vjernika isključivo na temeljima bratstva, koje nije rezultat samo svjetovnih, ljudskih napora.
– Po našem uvjerenju, to je dar vjere, njen neodvojivi dio. Vjera u Boga i bratstvo među vjernicima darovi su koji dolaze s najvišeg mjesta, od Boga, a prihvaćaju se u dubini duše, srcem. To su užad koja nas neraskidivo povezuju s našim duhovnim izvorima, s našim postojanjem, kako duhovnim tako i fizičkim. Svemogući Bog nas je stvorio pojedinačno, ali nas je vjerom povezao u bratstvo, u zajednicu ljudi, muškaraca i žena. Zato želimo živjeti u bratstvu, jer želimo živjeti u ljubavi, u miru kao braća i sestre, u nadi da ćemo svi zaslužiti Božji blagoslov, Njegovu milost i spasenje. Prema Vjerovjesnikovom hadisu, vjera je sama ljubav, jer, kako on kaže, niko od nas neće istinski vjerovati dok ne bude volio svoga brata, kao što voli sebe – rekao je reisul-ulema Kavazović.
Istaknuo je kako se uvijek iznova nameće pitanje što nam je činiti da bratstvo među nama bude čvrsto i trajno, jer ono je egzistencijalno važno.
– Pitamo se, koji je to put kojim bismo ideju bratstva unijeli u naše duhovno biće, kako bismo je mogli učiniti dijelom naše žive vjere. Čini mi se da bi naš zadatak trebao biti da prihvatimo ovaj posao i da taj cilj učinimo jasnijim i vidljivijim u našim zajednicama. Moramo biti svjesni da izgradnja naših zajednica i njihovo održavanje u životu ne može biti ostvareno bez uspostavljanja čvrstih i trajnih veza među vjernicima – rekao je reisul-ulema.
Iz te perspektive, dodao je, izgradnja zajednice znači i izgradnja bratstva među ljudima, a to je proces koji podrazumijeva stalno kretanje, sa svim svojim poteškoćama, usponima i padovima, preprekama i zastojima.
– Graditi bratstvo među ljudima i živjeti u njemu slično je životu u obitelji. Život je to koji zahtijeva strpljivu izdržljivost, ustrajno njegovanje odnosa u zajednici, stalni trud i zalaganje za viši cilj, mir među ljudima. Zajednica je, kao i obitelj, krhka biljka, u njoj nema proturječja, niti mogućih sukoba među braćom i sestrama, kako bi neki od nas očekivali. Naprotiv, zajednica je često izvor novih nesporazuma, pa je neophodna naša stalna prisutnost i svijest o kakvoj se biljci radi. Zar nas dragi Bog u Kur'anu ne upućuje na to stalnim ponavljanjem: Popravljajte svoje međusobne odnose – rekao je, između ostalog, reisul-ulema.
Svjestan poteškoća
Ako želimo u potpunosti postati svjesni teškoća koje su pred nama, onda se moramo zapitati postoji li nešto što nas ljude više spaja od iskustva naših podijeljenosti, smatra reisul-ulema.
– Nisu li svi evanđelisti upozoravali zajednice na tu opasnost, koja je stvarna? Istodobno, vjernici moraju biti ti koji pomiruju različita gledišta i pretvaraju ih u milost, u nastojanju da ih nadvladaju kroz svijest o višoj vrijednosti zajednice, bratstvu koje svoje ishodište i svoj imperativ ima u Božjem riječ: Vjernici su braća. Bratstvo među ljudima, na čijim temeljima postoji ljudski rod, postiže se u hodu. To se događa kada se sastajemo kao braća i sestre, kada zajedno molimo, kada se solidarišemo jedni s drugima u nevoljama, kada posjećujemo jedni druge, kada zajedno gradimo i održavamo Božje hramove, kada se brinemo za članove o našim zajednicama, o našoj domovini u kojoj živimo, o našim poslovima, o sigurnosti ljudi. Ovo su samo neke od stanica na našem putu, kojima učvršćujemo naše bratstvo i veze među nama – naglasio je.
Kao vjernici, moramo biti svjesni da među nama postoje različiti doktrinarni i politički stavovi, kazao je reisul-ulema.
– Mogu se uskladiti samo kroz dijalog, kroz vrijeme. Međusobni dijalog u našim zajednicama produbit će međusobno razumijevanje, stvorit će međusobno povjerenje i želju da idemo prema punom zajedništvu, kao braća i sestre. Naš zadatak je inzistirati na dijalogu, na razgovoru. Moramo učiti i odgajati naše ljude da su interesi promjenjiva kategorija, od danas do sutra, ali da postoji nešto što nas trajno povezuje, a to je naša vjera u Boga, naša zajednička sudbina, usmjerenost jednih prema drugima – naglasio je.
Jednako je važno napomenuti da bratstvo među članovima naše zajednice ne isključuje naš bratski odnos prema drugima, dodao je reisul-ulema u svom govoru.
– Naše bratstvo u vjeri je uključivo, bilo da se radi o rasnim, jezičnim, vjerskim, kulturnim i tradicijskim razlikama, one za nas imaju ishodište u Božjoj volji i Njegovoj mudrosti. Ići u pravcu odbacivanja tih razlika značilo bi ići protiv Božje riječi koja nam je objavljena, čija nas prisutnost obvezuje. Istina je također da je u našoj povijesti, u odnosima s drugima, ali i među nama samima, bilo teških trenutaka, koji i danas boli. Ovako nanesenu bol treba ublažiti, a rane liječiti lijekovima koji će dovesti do zacjeljivanja, a ne onima koji će izazvati novu bol i patnju. Najpouzdaniji lijek za to je Božja riječ. Ako dopustimo da nas vodi Božja riječ, razlike među nama nikada neće dovesti do sukoba, jer nas Božja riječ motivira da sa svim svojim različitostima živimo kao braća i sestre, prihvaćajući jedni druge – kazao je reisul-ulema.
Kao sljedbenicima Knjige, dužnost nam je poštivati povijesne teološke razlike među nama i ulagati stalne napore u nadi da ćemo prevladati razlike koje postoje, bila je jedna od poruka reisul-uleme.
– Razlike u teološkim pogledima, koje postoje, ne bi nas smjele kočiti i obeshrabriti niti predstavljati problem na putu. Naprotiv, oni bi nam trebali biti dodatni motiv i izazov za dijalog kroz koji ćemo ih razumjeti i, uz Božju pomoć, riješiti. A najmanje što možemo učiniti jeste da poštujemo jedni druge i prihvatimo različitost kao bogatstvo, a ne opasnost – naglasio je reisul-ulema.
Važno pitanje
Ukazao je na činjenicu da je širenje mržnje, rasizma, islamofobije, antisemitizma i drugih oblika nepovjerenja među ljudima temeljno važno pitanje koje se uvijek iznova nameće.
– To je pitanje s kojim ćemo morati živjeti u budućnosti. Također je pitanje naše spremnosti na duhovnu žrtvu kako bismo se oduprli ovoj pošasti i opremili naše zajednice da joj se suprotstave. Svjedoci smo postojanja čitavih vojski, koje su angažirane na društvenim mrežama, a koje imaju samo jedan zadatak, suprotstaviti i udaljiti ljude jedne od drugih. Ova nastojanja su suprotna pozivu naših džennetskih vjera i mi im se moramo beskompromisno suprotstaviti – rekao je reisul-ulema.
Poručio je da “naše vjernike od toga možemo zaštititi samo našom spremnošću da prihvatimo borbu i žrtvu, pa i pod cijenu da budemo izloženi pritiscima i napadima tih skupina”.
– S druge strane, našu borbu mora pratiti i naša odgovornost za riječ. Sadržaj našeg govora mora biti precizan i točan, bilo da se radi o govoru u neposrednoj komunikaciji s ljudima ili govoru sa službene pozicije. Naše nas svete knjige upućuju na zajedničku riječ, međusobnu suradnju, poticanje na dobro, mir, solidarnost, brigu za siročad, siromašne, bolesne, napuštene. Zabranjeno je neprijateljstvo, razvrat, progon ljudi, ubijanje ljudi, silovanje žena, nasilje nad djecom, uzurpacija tuđih prava, uništavanje okoliša i drugo. Nažalost, svemu tome danas svjedočimo u svijetu i na našim prostorima, na prostoru Europe i Balkana. U svim ovim nesrećama postoji i naša odgovornost – zaključio je u svom obraćanju reisul-ulema Husein-ef. Kavazović.
