Ovjerom prvog ugovora domaće tvrtke u Uredu za nadzor i akreditaciju ovjeritelja Ministarstva komunikacija i prometa BiH službeno je počela primjena elektroničkog potpisa u BiH.
Mogućnost podnošenja zahtjeva za prelazak na brži, lakši i jeftiniji način svakodnevnog poslovanja te početak korištenja elektroničkog potpisa umjesto tradicionalnog, vlastoručnog potpisa otvorena je za sve poslovne i druge subjekte.
Ekonomski razvoj
– Elektronički potpis zakonski predstavlja zamjenu za tradicionalni, vlastoručni potpis na elektroničkim dokumentima, čime se omogućuje siguran potpis elektroničkih dokumenata, a time i smanjenje potrebe za papirnatim dokumentima.
Elektronička identifikacija temelj je procesa digitalizacije koji bi građanima i gospodarstvu trebao uštedjeti vrijeme i novac, a djelatnicima javne uprave olakšati rad i nadzor nad automatiziranim procesima. Ujedno, to je i prilika da se stavi još jedna zaštita od korupcije, koja je jedna od prepreka ekonomskom razvoju zemlje – objašnjava Edin Forto, državni ministar komunikacija i prometa.
Naglašava da BiH mora uhvatiti korak s regijom i EU u sferi uspostave modernog informacijskog društva temeljenog na intenzivnom korištenju modernih tehnologija u svakodnevnom životu.
Izdavanje potvrda
– Uprava za neizravno oporezivanje (UIO) BiH je, primjerice, zahvaljujući elektronskom potpisu osigurala bržu i učinkovitiju komunikaciju i podnošenje tranzitnih deklaracija i poreznih prijava, što je, osim uštede vremena, omogućilo prelazak na bespapirno poslovanje. UIO planira uskoro koristiti elektronski potpis za podnošenje uvoznih i izvoznih carinskih deklaracija, kao i za podnošenje zahtjeva za izdavanje potvrda o izmirenim obavezama i drugih potvrda koje izdaje UNO – ističe Forto.
Što je elektronički potpis?
U skladu sa Zakonom o elektroničkom potpisu BIH, ugovori potpisani kvalificiranim elektroničkim potpisom imaju snagu svojeručnog potpisa.
Elektronički potpis je podatak u elektroničkom obliku pomoću kojeg je moguće utvrditi identitet potpisnika. Osnovne funkcije elektroničkog potpisa su potvrda vjerodostojnosti potpisnika dokumenta, osiguranje cjelovitosti podataka i zaštita od promjena sadržaja e-dokumenata.
Ministarstva su pozvala sve državne, entitetske, kantonalne i općinske institucije da se odreknu skupljanja nepotrebnih papira i osiguraju uvjete za razvoj elektronskih usluga od kojih će korist imati građani, privreda i javna uprava.
