Danas se navršava osam godina od ubistva Dženana Memića, koje do danas nije rasvijetljeno. Dok nasilje i crne vijesti postaju gotovo svakodnevna pojava, konačno je vrijeme da se zapitamo jesu li životi mladih doista toliko bezvrijedni i zašto se ni nakon kontinuiranih apela, preporuka i uočenih slabosti građani ne osjećaju sigurnije. Profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA Armin Kržalić zaključuje da nemamo prakse ili ne želimo učiti na greškama, a to smatra poražavajućim.
Nepoznata kategorija odgovornosti
– Sustav je nastavio funkcionirati po istom principu, da je pristup odgovornog i profesionalnog ponašanja institucija ostao fikcija. U mnogim slučajevima žrtve su dodatno viktimizirane, odgovornost je nepoznata kategorija, a ni danas uglavnom ne znamo tko je oduzeo ove mlade ljudske živote. Institucije nas uvjeravaju da su poduzele mjere za utvrđivanje odgovornosti, ali mi to u praksi ne osjećamo i ne vidimo – naglašava profesor Kržalić.
Niz napada i ubojstava, počinjenih od strane hladnokrvnih ubojica ili obješenih vozača uz izostanak adekvatne ili bilo kakve kazne, razlog su utjerivanja straha kod građana, a čini se da nasilje postaje opsesija mladih. Korupcija i nesigurnost razlozi su zbog kojih veliki broj mladih napušta ovu zemlju.
– Postalo je frustrirajuće govoriti što bismo trebali raditi jer se radi po istoj matrici. Postoji niz pristupa koji se mogu koristiti za poboljšanje sigurnosti, a koji su također dali rezultate u većim gradovima s višom stopom kriminala i više nasilja. To je proaktivno – preventivni rad institucija, policijskih struktura, kroz rad policije u zajednici. Policajac mora biti prisutan, imati osobu za kontakt u zajednici, kako bi prepoznao potencijalne rizike i nasilnike i tako spriječio njihovo udruživanje – dodaje Kržalić.
Sinergija vlasti i policije
Za tako nešto potrebna je sinergija vlasti i policije, a rezultat bi bio porast povjerenja građana.
– Ako vi kao građanin prijavite kazneno djelo, a ono ne ide dobro, ili vas tretiraju maltene kao osumnjičenika, ili čekate 2-3 godine da se sazna tko je to učinio, onda to nitko neće prijaviti. . Osim toga, velike količine ilegalnog oružja ukazuju na problem s kojim se suočavamo više od dva desetljeća. Ako uzmete godišnji izvještaj MUP-a KS i vidite da je u 2022. godini oduzeto 17 pušaka, 69 pištolja i 6 bombi, onda to potvrđuje da u društvu postoji velika količina oružja i da je ono lako dostupno. Ako imamo kombinaciju nasilja, ideologije, upotrebe droga i lako dostupnog oružja, onda imate oružano nasilje i ubojstva – naglašava profesor Armin Kržalić.
