Izložba “Bilo mi je lijepo u Sarajevu” bit će otvorena u utorak, 6. veljače, u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo povodom 40. obljetnice XIV Zimskih olimpijskih igara.
Ova izložba, koja predstavlja sudjelovanje profesora i studenata Akademije u stvaranju vizualnog identiteta ZOI 84, prilika je da se podsjetimo na doprinos nastavnika i studenata Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu u stvaranju ne samo uspješan vizualni identitet Olimpijade, ali izuzetno pozitivna slika Sarajeva i BIH Jugoslavija prepoznata po brojnim sudionicima, sportašima i gostima, posebno onima koji su u Sarajevo stigli iz raznih dijelova svijeta.
Iz Akademije likovnih umjetnosti navode da je i ova institucija kadrovskim i kreativnim potencijalom našla svoje mjesto u Olimpijskim igrama 84. u Sarajevu. Radeći u dotad neuvjetnim prostorima i na više različitih lokacija, Akademija je konačno dobila svoju zgradu, prostor nekadašnje Evangeličke crkve, u koju je uselila 1982. godine nakon adaptacije po projektu arhitekta Vladimira Dobrovića.
Video produkcija Mirza Pašić, Muamer Adilović, Sanel Preljević dali su podršku vizualnoj izložbi “Bilo mi je lijepo u Sarajevu”, koja podsjeća na vrijeme Olimpijskih igara. Video materijali su također ustupljeni (uz dopuštenje vlasnika autorskih prava) HDD – Hrvatskom dizajnerskom društvu i Al Jazeeri Balkans.
Priče o Olimpijadi potpisuju Branko Bačanović – Bambi, Čedomir Kostović, Edin Numankadić, Slavko Pervan, Nedeljko Dragić, Jože Trobec, Boro Kontić, Milomir Kovačević Strašni.
Za eksponate na izložbi zaslužni su Muzej u progonstvu, Slavko Maksimović, Branko Bačanović – Bambi, Čedomir Kostović, Mirza Maglajlić, Andrej Đerković, Lucija Tomičić, Sanda Popovac i Derviš Hrnjić.
U Zemaljskom muzeju BIH
Festival svjetla dosad je posjetilo više od 30.000 ljudi, a traje do 1. ožujka
Kustos ove izložbe je Asim Đelilović.
U tekstu o sudjelovanju profesora i studenata ALU u kreiranju vizualnog identiteta ZOI 84, prof. Asim Đelilović, između ostalog, navodi da su se nakon izbora Sarajeva za organizatora igara otvorile brojne prilike za sudjelovanje nastavnika i studenata Akademije u kreiranju vizualnih i promotivnih formi. Javna kampanja za zaštitu okoliša za koju je prof. Serija plakata koju je dizajnirao Mladen Kolobarić jedan je od prvih takvih projekata.
Promotivni program XIV ZOI Sarajevo ‘84 uključivao je i izložbe pod jedinstvenim nazivom Sarajevo – olimpijski grad, promociju dokumentarnih filmova Sarajevo se gradi i Welcome to Sarajevo, te Projekt tisuću izložbi u svijetu usmjeren na široku prezentacija Sarajeva prvenstveno u diplomatsko-konzularnom smislu.predstavništva i kulturni centri pri veleposlanstvima SFR Jugoslavije.
Jedna od izložbi koja je pomogla promociji Sarajeva kao olimpijskog i kulturnog centra je “Suvremena jugoslavenska likovna umjetnost 1978/83”, za koju je Čedomir Kostović dizajnirao plakat. U periodu nakon Olimpijade Sarajevo se pozicioniralo kao centar likovne umjetnosti na širem jugoslavenskom prostoru organiziranjem bijenala suvremene umjetnosti pod nazivom Jugoslavenski dokumenti 1987. i 1989. godine u KSC Skenderija. Zaslužni za organizaciju ovih bijenala bili su, uz uposlenike Doma mladih predvođeni Enverom Hadžiomerspahićem i svršeni studenti akademije: Radoslav Tadić, Jusuf Hadžifejzović i Aleksandar Bukvić.
Svoj doprinos promociji XIV ZOI dali su i profesori Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, koji su uz podršku nekoliko sarajevskih umjetnika izradili grafičku mapu pod nazivom “Sarajevo '84”. Izdanja koja su nastala kao odraz olimpijskog duha “U znaku Sarajeva” i “Hvala Sarajevu” likovno je opremio Mladen Kolobari, a autor je, između ostalog, Đelilović, priopćeno je iz ALU.
