Služba za zajedničke poslove institucija BiH, kao upravitelj građevinskog kompleksa Konak, obavlja poslove tekućeg investicijskog održavanja ovog nacionalnog spomenika BIH u Sarajevu, u kojem su ove godine planirane neophodne sanacije u cilju njegovog očuvanja.
Sanacijski, konzervatorsko-restauratorski radovi na obnovi Konaka još ne mogu započeti, budući da ne postoji projektna dokumentacija ovlaštenog arhitektonskog biroa za izradu projekta zaštite, konzervacije i rehabilitacije nacionalnih spomenika.
Naime, kako za Fenu pojašnjavaju iz Službe, problem je nastao 2020. godine kada je raskinut ugovor za izradu projektne dokumentacije zbog toga što odabrani konzorcij za izradu projektne dokumentacije nije ispunio ugovorne obveze i istekom roka. bankovne garancije, nakon čega je konzorcij podnio tužbu protiv Službe za zajedničke poslove, a sudski proces je u tijeku.
– Zbog toga ne možemo dobiti suglasnosti za izvođenje radova na obnovi nacionalnog spomenika od strane Federalnog ministarstva prostornog uređenja, a svi prioritetni radovi trenutno su u tijeku – pojašnjavaju iz Službe.
Prioritetni radovi na objektu su prije svega sanacija i ojačanje konstruktivnog sustava te pojačanje nosivosti tla, kao preduvjet za sve naredne faze, odnosno instalacijske, unutarnje i konzervatorske radove.
pritisak “korijenskog sustava”.
U prethodnom periodu urađen je Elaborat o zdravstvenom stanju stabala u parku Konaka, kao preduvjet za sanaciju hortikulturnog dobra, na koji je dobivena saglasnost od Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti. Baština Sarajeva.
– Naime, uslijed pritiska korijenskog sustava došlo je do pritiska na kameni zid kompleksa prema ulici Konak, što je destabiliziralo geometriju samog zida. Sanacija zida, kao i izmjena oluka na objektu, prioriteti su tekućeg održavanja objekta – naglašavaju iz Službe.
U planu je nastavak aktivnosti na izgradnji projekta sanacije, restauracije i konzervacije Konaka.
– Osim toga, u domeni tekućeg održavanja planiramo započeti radove na zamjeni horizontalnih i vertikalnih oluka, sanaciju zida i ostale radove na tekućem održavanju uz dobivene suglasnosti nadležnih institucija, kako bismo objekt spasili od daljnjeg. dotrajalosti, a prema raspoloživim i odobrenim financijskim sredstvima. Naš cilj i zadatak je da ovom objektu što prije vratimo stari sjaj i da ovaj biser naše kulturne i graditeljske baštine sačuvamo za buduće naraštaje – poručili su iz Službe.
Zavod za zaštitu spomenika pri Federalnom ministarstvu kulture i sporta pratio je istražne radove potrebne za izradu projektne dokumentacije.
– U kontekstu praćenja izrade projektne dokumentacije, Služba za zajedničke poslove institucija BiH formirala je stručni tim u kojem su, osim predstavnika investitora, bili i predstavnici našeg Zavoda, Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. BiH i Federalnog ministarstva prostornog uređenja. Uloga stručnog tima bila je da, osim praćenja aktivnosti na izradi tehničke dokumentacije, pruži stručnu pomoć, da da upute, sugestije i eventualne primjedbe – kazao je Feni ravnatelj Zavoda za zaštitu spomenika Robert Stergar.
Na razini Federacije BIH svake godine izdvajaju se određena sredstva za zaštitu i prezentaciju nacionalnih spomenika, koja se realiziraju kroz Transfer za obnovu kulturnog i graditeljskog naslijeđa, koji provodi Federalno ministarstvo Kultura i sport.
– Javni poziv za odabir programa i projekata koji će se sufinancirati iz ovogodišnjeg proračuna Federacije još nije raspisan za 2024. godinu – dodao je Stergar.
“Trenutni administrativni problemi”
S obzirom da se sredstva odobrena Prijenosom za baštinu dodjeljuju podnositeljima zahtjeva (investitoru, vlasniku, korisniku, općini, udruzi i dr.), Zavod za zaštitu spomenika ne upravlja sredstvima te stoga nije u mogućnosti planirati niti odlučivati. koje zahvate treba izvesti prioritetno.
– Nakon što se riješe trenutni administrativni problemi oko obnove Konaka, učinit ćemo sve što je u nadležnosti Zavoda za zaštitu spomenika kako bismo ovo povijesno blago konačno spasili od propadanja i doveli ga u adekvatnu fazu. funkcionalnost – kazao je Stergar.
Podsjećamo, rezidencija osmanskih namjesnika u Bosni sagrađena je 1868. godine u kasnobaroknom stilu za potrebe blagovaonica vezira Topal Šerif Osman-paše. Sagrađen je na temeljima prvog dvora (turski: saray; 15. st.), po kojem je grad dobio ime. Nakon austrougarske okupacije BIH, Konak je postao jedan od prvih sarajevskih objekata koje su vlasti obnovile za svoje potrebe.
Od 1878. do 1918. ovdje su boravili pripadnici kuće Habsburg, od 1918. do 1941. generali, banovi i župani, au novoj Jugoslaviji političari iz mnogih zemalja svijeta. Boravili su i članovi carske obitelji, car Franjo Josip, Franjo Ferdinand i Sofija. Nakon Sarajevskog atentata, tijela Franje Ferdinanda i Sofije bila su izložena u prostorijama Konaka.
U njemu je bilo sjedište Narodne skupštine i Zemaljske vlade, kao i prvi Medicinski fakultet u Bosni i Hercegovini.
Velika povijesna vrijednost
Umjetničke slike pronađene u Konaku imaju veliku povijesnu i materijalnu vrijednost. Oni su sastavni dio pokretne imovine BIH. Autori tih umjetničkih slika najveća su imena likovne umjetnosti u regiji.
Danas je gostionica u vlasništvu Predsjedništva BIH. Iako je okružena zgradama i zidinama, u ratu je pretrpjela manja oštećenja. S obzirom na to da nikada nije u potpunosti restaurirana, do 2000. godine vršeni su pojedinačni popravci, a onda počinje propadati.
Ipak, do 2013. godine u Konaku su održavani važni sastanci, a tu su boravili i veleposlanici. Tako je u ovoj rezidenciji 15. srpnja 2002. godine održan prvi trojni sastanak šefova država BIH, Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije.
