Otvaranjem za javnost prostorije u kojoj se čuva jedno od najznačajnijih kulturnih blaga BIH neprocjenjive vrijednosti – Židovski iluminirani kodeks Sarajevske Hagade, cjelodnevno obilježavanje 136. godišnjice Zemaljskog muzeja Bosna i Hercegovina počela je danas.
Ta kulturno-obrazovna ustanova svoj će rođendan obilježiti nizom sadržaja, a osim predstavljanja Hagade javnosti, središnji događaj bit će otvaranje nove stalne postavke “Vodozemci i gmazovi BiH” autora Adnana Zimića. . U povijesti Muzeja prvi put su na jednom mjestu predstavljene sve do sada otkrivene vrste herpetofaune u svojim prirodnim staništima.
Program uključuje i promociju novog broja “Glasnika ZMBiH, Sveska za arheologiju, broj 55”, radionice za djecu “Pišem ti bosanski” i “Potraga za blagom”, predavanja i izložbu “Ex-situ – Umjetnički stavovi o ugroženoj bioraznolikosti i suživotu vrsta”.
Hagada (hebrejski – priča, kazivanje) svojevrsna je zbirka vjerskih propisa i predaja uključenih u molitveni red Pesaha, blagdana kojim se slavi oslobođenje Židova iz egipatskog ropstva. Te su knjige posebno bile važne za vrijeme obredne obiteljske večere – sedera, kada su svi ukućani i gosti s knjigom u ruci iz njih čitali ili pratili priče o putu u slobodu, kao i sve što je obredno vezano za taj bunar. – poznata starozavjetna priča.
Tradicija čitanja tekstova iz Hagade unutar obitelji doprinijela je nastanku relativno velikog broja takvih knjiga, među kojima Sarajevska Hagada zauzima vodeće mjesto po svojoj umjetničkoj vrijednosti i povijesnom značaju.
Sarajevska Hagada sastoji se od 142 lista pergamenta dimenzija 16,5 x 22,8 cm, izrađenih od izvanredno istanjene i bijeljene teleće kože. Na prva 34 lista nalazi se 69 minijatura koje su inspirirale stvaranje svijeta, egipatsko ropstvo, izlazak iz Egipta pod Mojsijevim vodstvom i dalje, sve dok status vođe Židova nije preuzeo Jošua, sin časna sestra.
Posljednje četiri minijature predstavljaju iznimku u smislu da nemaju izravan biblijski karakter. Sljedećih 50 listova sadrži tekst Hagade obostrano ispisan kvadratnim hebrejskim pismom srednjovjekovnog španjolskog tipa. Posljednji dio knjige sastoji se od kasnije dodanog poetsko-obrednog dodatka, koji sadrži nekoliko pjesama najpoznatijih pjesnika hebrejske književnosti iz njezine tzv. zlatno doba (10.–13. st.).
Na temelju stilske analize iluminacija i minijatura na njezinim stranicama utvrđeno je da je knjiga nastala u srednjovjekovnoj Španjolskoj, na području nekadašnje Kraljevine Aragona, najvjerojatnije u Barceloni oko 1350. godine – moguće kao vjenčani dar. za članove dviju slavnih obitelji, Shoshan i Elzar.
Prema bilješci iz same knjige, promijenila je vlasnika nakon progona Židova iz Španjolske (1492.), ali nisu poznata imena ni novih ni starih vlasnika. Tijekom 16. i 17. stoljeća knjiga se nalazila u sjevernoj Italiji, što potvrđuju dvije kratke bilješke na njenim stranicama, a kada je i pod kojim okolnostima stigla u Bosnu nije poznato.
Njegov pouzdani trag u povijesti ponovno se pojavio 1894. godine, kada ga je Zemaljski muzej otkupio od sarajevske sefardske obitelji Cohen za iznos od 150 kruna. Iz Sarajeva je poslana na analizu u Beč, odakle je nakon nekoliko godina vraćena uz određene peripetije.
Dosljedno vlastitoj sudbini, Sarajevska Hagada ne nalazi trajni mir ni u muzejskoj kolekciji. Prvih dana nakon ulaska njemačkih vojnih snaga u Sarajevo 1941. godine, njihove su vlasti od tadašnjeg direktora Joze Petrovića zahtijevale predaju već dobro poznate kožne šifre. Petrović, uz pomoć kustosa Derviša Korkuta, unatoč ogromnom riziku takvog postupka, uspijeva udovoljiti ovom zahtjevu, a Hagada se sklanja na sigurnije mjesto, prema vjerodostojnim informacijama, u džamiju, u jednoj od Muslimanska sela na planini Bjelašnici, gdje je dočekala kraj Drugog svjetskog rata.
Sljedeći pokušaj otuđenja dogodio se pedesetih godina prošlog stoljeća, kada su ponovno radnici Zemaljskog muzeja BiH spriječili krađu, da bi, nadajmo se, ovaj vrijedan rukopis bio posljednji put ugrožen početkom opsade Sarajeva 1992. godine, kada se Zemaljski muzej BIH našao na prvoj liniji obrane grada i kada je pretrpio teška razaranja.
Sarajevska Hagada je prije nekoliko godina prvi put u svojoj bogatoj i burnoj povijesti izložena i dostupna široj kulturnoj javnosti u posebno osiguranom prostoru, u posebnim prilikama i pod točno određenim uvjetima.
