Brojne “rupe” u Kaznenom zakonu Federacije BiH: Nema kaznene odgovornosti za osobu koja vas uhodi

Činjenica da uhođenje, nametljivo ponašanje ili uhođenje ne postoji kao kazneno djelo govori o brojnim “rupama” u Kaznenom zakonu Federacije BiH. I dok je Istanbulska konvencija obvezivala države potpisnice da inkriminiraju namjerno ponavljanje prijetnji upućenih drugoj osobi, a koje izazivaju strah za vlastitu sigurnost, Federacija BiH tu obvezu još nije unijela u svoje zakonodavstvo, za razliku od manje BiH. entiteta.

Na to je nedavno ukazao Damir Nikšić, zastupnik u federalnom Parlamentu koji je zatražio da se uhođenje ili nametljivo ponašanje u fizičkom ili online prostoru definira kao kazneno djelo u Kaznenom zakonu FBiH.

Fizički napad

– nepostojanje kaznenog djela progona, tj. nametljivo ponašanje u KZ FBiH, u što se naša javnost, nažalost, više puta mogla uvjeriti, otvara prostor za različite oblike progona i nametljivog ponašanja u fizičkom i cyber prostoru, čije su žrtve u velikom broju slučajeva žene. Često progon, bilo u fizičkom ili cyber prostoru, završi fizičkim napadom, silovanjem, pa čak i femicidom – kazala je Nikšić.

Pravni stručnjak Josip Aničić, tužitelj Županijskog tužiteljstva Zapadnohercegovačke županije, u razgovoru za “PulsAsfalta” kaže da su progon prema Kaznenom zakonu RS, Kaznenom zakonu Republike Srbije, Kaznenom zakonu Crne Gore, nametljivo ponašanje , kako je definirano u Republici Hrvatskoj, odnosno uhođenje, kako je to u Republici Sloveniji, zapravo podrazumijeva ustrajno i dugotrajno praćenje ili uhođenje druge osobe ili uspostavljanje neželjenog kontakta, što izaziva tjeskobu i strah za sigurnost te osobe. .

– KZ FBiH takvo ponašanje ne propisuje kao kazneno djelo. S tim u vezi, u Kaznenom zakonu FBiH poznajemo samo kazneno djelo ugrožavanja sigurnosti (članak 183. stavak 3.), kojim je propisano ugrožavanje sigurnosti prikradanjem, učestalim praćenjem ili uznemiravanjem bračnog druga, osobe u izvanbračnoj zajednici, roditelj svog djeteta ili druga osoba s kojom održava ili održava bliske odnose. Tako, primjerice, ako u Federaciji BiH neovlašteno pratite određenu osobu, poduzimate radnje da joj se fizički približite protiv njene volje, pokušavate s njom uspostaviti kontakt izravno ili putem treće osobe ili putem sredstava komunikacije. , nećete krivično odgovarati, osim ako ste ili ste bili u bliskoj vezi s njom, kako je definirano člankom 183. stavak 3. KZ FBiH – kaže nam Aničić.

Sigurnosna prijetnja

Također, naglašava, KZ FBiH ne poznaje ugrožavanje sigurnosti bliskih osoba.

– Na primjer, ako netko prijeti da će ozlijediti vama blisku osobu, vi niste oštećeni sve dok prijetnja nije upućena izravno vama. S druge strane, Kazneni zakon RS, kao i kaznena zakonodavstva svih zemalja u okruženju, propisuju ugrožavanje sigurnosti vama bliskih osoba, bez obzira u kakvoj ste vezi – objašnjava nam Aničić.

U susjedstvu dugotrajnih kazni

Kazneni zakon Republike Srbije također propisuje uspostavljanje kontakta putem sredstava komunikacije i odgovornost za zlouporabu osobnih podataka druge osobe ili njoj bliske osobe u svrhu naručivanja robe ili usluge, au slučaju smrti žrtva ili njoj bliska osoba nastala uslijed progona, počinitelj se može kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. KZ Republike Slovenije propisuje uspostavljanje kontakta putem elektroničkih komunikacijskih sredstava i posebne kazne za uhođenje maloljetnika ili nemoćne osobe, dok KZ Crne Gore propisuje uhođenje trudnica i osoba s invaliditetom. Kao i KZ Republike Srbije, i KZ Crne Gore za smrt žrtve propisuje kaznu zatvora do deset godina – objasnio nam je Aničić.