U Europskoj uniji danas je posljednji dan glasovanja na izborima za Europski parlament, na kojima građani biraju 720 novih zastupnika, koji će u sljedećih pet godina krojiti politiku EU-a.
Oko 370 milijuna građana EU ima pravo glasa na izborima za Europski parlament, a danas će građani 20 članica EU izaći na birališta, nakon čega će se navečer znati rezultati glasovanja.
Na izborima koji su počeli u četvrtak, 6. lipnja, prethodno su glasovali građani Nizozemske, Irske, Češke, Slovačke, Latvije i Malte, dok je u Italiji glasovanje počelo jučer i traje i danas.
Izbori za Europski parlament izazivaju veliku pozornost javnosti, prije svega, jer se očekuje da će u novom sazivu doći do zaokreta udesno, imajući u vidu da su desne i krajnje desne stranke ostvarile značajne rezultate. uspjehe posljednjih godina u cijeloj EU.
Transnacionalne političke grupe
Nacionalne političke stranke sudjeluju na izborima, no kada se izaberu zastupnici, većina se odlučuje za članstvo u transnacionalnim političkim skupinama, kojih trenutno ima sedam: Europska pučka stranka (EPP), Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D) , Renew Europe, Europski konzervativci i reformisti (ECR), Identitet i demokracija (ID), Zeleni-Europski savez za slobodu i Europska ujedinjena ljevica-Nordijska zelena ljevica.
Osim njih, tu su i zastupnici i stranke koje nisu povezane ni s jednom većom političkom grupacijom.
Od početka godine brojne ankete pokazale su da ID kao politička grupacija desnih i krajnje desnih stranaka, kojoj pripadaju Nacionalni skup Marine Le Pen i Liga Matea Salvinija, kao i ECR, u kojoj dominira stranke su Braća Italije talijanske premijerke Đorđe Meloni, poljski Pravo i pravda te španjolski Vox, mogli bi značajno povećati broj zastupničkih mjesta i sa šestog i petog “popeti” na četvrto i treće mjesto u EP-u.
Iako se očekuje da će tradicionalno dvije najveće političke grupacije u Europskom parlamentu desnog i lijevog centra – Europska pučka stranka (EPP) i Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D) osvojiti najviše glasova i ostati u prvo i drugo mjesto, mogli bi imati zastupnika manje u novom sazivu Europskog parlamenta.
Pad liberala
Najveće gubitke, prema projekcijama, pretrpjet će liberalne skupine Obnovimo Europu, među kojima je i stranka Preporod francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, kao i Zeleni.
Iako je Europski parlament jedina demokratski izabrana institucija EU, glasovanjem na izborima građani neizravno utječu na sastav ostalih tijela EU.
Tako će jedan od prvih zadataka zastupnika u Europskom parlamentu, nakon izbora predsjednika parlamenta na prvoj plenarnoj sjednici, biti izbor novog predsjednika Europske komisije kojeg imenuju države članice.
Najveća politička grupacija nakon izbora ima najveći mandat za predlaganje kandidata za predsjednika EK, kojeg nakon izbora apsolutnom većinom bira Europski parlament na prijedlog država članica.
Ako kandidat ne dobije dovoljan broj glasova, zemlje članice EU moraju predložiti drugog kandidata.
EP također odobrava 27 povjerenika, po jednog iz svake zemlje članice EU-a, koji će voditi EU u sljedećih pet godina, kao i visokog predstavnika EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
