Opšte izbore u Bosni i Hercegovini mogao bi obilježiti nastavak apatije, a ne neočekivan rezultat, navodi se u analizi “Bosna i Hercegovina pred izborom – može li 4. oktobar proizvesti politički šok?”, koju je objavio Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane.
Mogu li nove izborne tehnologije pokrenuti birače i vratiti povjerenje u izborni proces?
Strah vodi u mobilizaciju. Mobilizacija u izbore i očekivanja. Zatim slijede razočarenje, apatija i novi strah. Zbog toga bi najveći izborni šok mogao biti nastavak apatije građana. Ovo se konstatuje u analizi IFIMES-a “Bosna i Hercegovina pred izborom – može li 4. oktobar proizvesti politički šok?”.
“Pošto se prvi put uvode nove savremene tehnologije i vidimo da su one dovele do toga da već ni sada ne postoje favoriti izbora, zato što će nove tehnologije, ukoliko budu dosljedno primjenjene i da se izborni proces odvija bez problema, u stvari pokazati sve anomalije izbornog procesa koje su bile u zadnjih tridesetak godina”, izjavio je Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanse studije.
Upravo zbog toga, od novih tehnologija očekivanja su velika. Skeneri bi trebalo da omoguće dodatnu kontrolu procesa i preciznije utvrđivanje izbornih rezultata. Međutim, novi način glasanja donosi i određenu dozu neizvjesnosti.
Stavovi građana pokazuju da tehnologija istovremeno donosi i očekivanja i nedoumice. Jedni u njoj vide dodatnu garanciju da će njihov glas biti pravilno evidentiran, dok drugi strahuju da bi novi način glasanja mogao biti komplikovaniji. Ipak, biometrijska provjera trebalo bi da djelimično vrati povjerenje u izborni proces.
“Ali, naravno, to nije jedini uslov. Političke partije bi trebalo da promjene svoje programe i ponude konkretno nešto građanima. Ja slobodno mogu da kažem, koliko smo gradova obišli, da su mišljenja podijeljena povodom tehničkih izmjena”, rekla je Tamara Miščević, Udruženje građana “Oštra nula”.
Tehnologija može promijeniti način na koji se glasovi evidentiraju i kontrolišu, ali hoće li promijeniti i odnos građana prema izborima? Odgovor dobijamo 4. oktobra, piše BHRT.
